Hrvatska i budućnost

Mnogo događaja zbilo se u ova dva tromjesečja, doduše, još nije 30. lipnja: ne mislim toliko na dnevne događaje koji se ponavljaju, koliko na one događaje koji predstavljaju crtu razdjelnicu.

Pritom mislim na one važnije nama u Hrvatskoj:

1) osuđujuća presuda u Haagu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču koja je na razini nacije duboko doživljena kao nepravedna; osim toga, to potvrđuju i medijski napisi većine hrvatskih medija, a posebno anketno istraživanje koje je uslijedilo nakon presude

2) dolazak Pape u Hrvatsku, čije bi se riječi trebalo više puta pročitati i razmisliti te u djelo provesti; osobito govor o savjesti u HNK te ohrabrenje narodu da se ne boji sebe i svoje buduće uloge u europskoj obitelji naroda, kao i riječi upućene hrvatskim obiteljima

3) najava završetka pregovora EU-HR od strane Europske komisije, koja je dala preporuku da se pregovori završe; Hrvatska će vjerojatno dobiti monitoring do formalnog pristupanja EU

4) popis stanovništva, čija se obrada podataka očekuje u javnosti krajem lipnja

Naša Hrvatska, po mojem dubokom uvjerenju, ne bi smjela čekati kako provesti ključne reforme u javnom sustavu. Ujedno, za život jedne zemlje ili jedne nacije, ključni su zakoni koji reguliraju pitanja obrazovanja i odgoja.

Rješenja s tih područja određuju način odvijanja društvenog života i razvoj jedne nacije.

Podaci koji se očekuju krajem lipnja dat će odgovor na pitanje koliki je formalni stupanj obrazovanja hrvatske nacije, iako su odgovori takvi da se ne bi mogli pohvaliti s konkurentnim visokim obrazovanjem u Hrvatskoj.

Ono što svaki pojedinac može učiniti jest da nastoji više, na dnevnoj bazi, učiti i usavršavati se u svojem zvanju.

Veći broj stečajeva koji se nažalost očekuje u drugom polugodištu ove godine u Hrvatskoj govori o tome kako naše gospodarstvo, odnosno naše znanje nije na konkurentnoj razini. Nezaposlenost je na razini 18%, samo Španjolska u EU ima veću stopu.

Stvar će spasiti izuzetno dobra turistička sezona, a pitanje koje je MMF dao Hrvatskoj kao preporuku da osnaži svoje devizne rezerve bit će djelomično zaustavljene.

Osobno smatram tu preporuku lošom: to bi značilo da HNB treba od poslovnih banaka otkupljivati devize, što bi djelovalo snažno na tečaj EUR/HRK. Smanjenjem količine eura u ponudi rasla bi njegova cijena (tečaj), tako da bi se brojka od 7,40 kretala iznad te brojke.

To bi dovelo tvrtke i građane u lošiji položaj, jer bi oni svoje obveze trebali skuplje platiti.

Naravno, ako se ta akcija bude odvijala u nekom duljem roku, koji je očekivan, tada bi se utjecaj promjene tečaja mogao reducirati.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *