Hrvatska lijepa ekonomska budućnost?

Ili HLEB? Tragom današnje vijesti kako je agencija Fitch promijenila prognozu (tzv. outlook), a ne dakle rejting-ocjenu, razmotrimo najavljene poteze hrvatske Vlade.

Ovih dana pročitao sam dva dobra komentara:

i) profesorice Katarine Ott (Institut za javne financije) http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/212102/Porazna-porezna-politika.html te

ii) našeg ekonomista Guste Santinija. http://rifin.com/rifins-news/1587-gospodarstvo-i-dalje-klizi.

Mogu reći da supotpisujem gotovo pa svaki redak iz oba komentara.

Na ovim stranicama sam krajem 2011. dao prognozu da će rejting Hrvatske biti smanjen do 31.03.2012. (a nalazio se, kao i sada, na samom rubu da padne s praga prihvatljivog rizika u odjeljak koji se popularno naziva “smeće”).

Bio sam sretan što i jesam što se to dosad nije dogodilo. Morate razumjeti da je donošenje ocjene često i politički uvjetovan potez, što se najbolje vidi na slučaju Mađarske. Smatram da je premijer Orban kratkoročno donio pogrešnu odluku o strategiji kako razgovarati s međunarodnim financijskim krugovima. Za dugoročniju ocjenu morat ćemo pričekati povijest.

U hrvatskom slučaju honoriran je od strane Fitcha, po mojem mišljenju, najava reformi i uvođenje porezne discipline, a nadasve potezi Vlade oko kolektivnih ugovora.

Što se tiče uvođenja poreza na imovinu, od početka govorim kako je to katastrofalan potez. Cijela rasprava po meni ima socijalistički okus: želi se više oporezovati krupnije kapitaliste u državi, a žalac je usmjeren prije svega na banke.

Kada nije uspio pokušaj da se uvede porez na imovinu bankama (Orban jest, a Kosor/Milanović nisu), tada se želi zahvatiti porezom na imovinu kao pokušaj istjerivanja pravde.

Nažalost, efekti u punjenju proračuna tim porezom su minimalni (manji od 1% proračuna), način na koji se treba provesti uvođenje tog poreza je kompleksan, a osjećaj jednakosti i uvođenja socijalne pravde (“nove pravednosti”) koji bi se trebao dogoditi je na tankom koncu.

Dodatno, porez se plaća novcem, kojeg građani imaju sve manje, a efekt bi bio za proračun jednokratan s trendom smanjenja (npr. u 2012. bi se skupilo možda koja milijarda kuna, a kasnije puno manje), pod pretpostavkom da bi se to i platilo. Drugi efekt bio bi pad cijena nekretnina, a to nije sretna vijest za vlasnike nekretnina, što većina Hrvata jest. Dodatno, sve bi to povećalo rezervacije loših kredita u bankama.

Sama najava uvođenja poreza, i to vrlo nejasna, nije odrađena dobro, nego kampanjski.

Nadalje, na ovim stranicama mogli ste pročitati kako sam davno prognozirao cijenu benzina preko 12 kuna. Dugoročni razlog, da ga tako nazovem, povećanje cijena nafte i benzina nije špekulacija, ratna stanja i sankcije Iranu, nego povećanje broja srednjeg sloja u tzv. BRICS zemljama.

Zaključno, za Hrvatsku je puno bitnije što će reći S&P nego Fitch. Pričekajmo listopad. No Vlada g. Milanovića nema vremena. Nadam se da će odustati od poreza na imovinu i da će odustati od najava koje je dao g. Jakovina o čemu možete pročitati u komentaru Guste Santinija.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo:

1 misao o “Hrvatska lijepa ekonomska budućnost?

  1. lucija Odgovori

    g hrvoje…molimo komentar vezano za stanje u eu i oko eura….nakon najnovijih odluka ecb-a……što po vama slijedi….te predviđanje tečaja usd/eur do kraja godine

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *