Jutarnji list u svojem tiskanom izdanju subotnjem broju objavio je članak u kojem tvrde da u Europskoj komisiji neslužbeno i dalje kažu da sumnjaju da je Hrvatska uspjela ispuniti cilj iz Postupka prekomjernog deficita prema kojemu je 2014. godine taj deficit trebao biti 4,6 posto.

Za koji dan trebali bi doći predstavnici Europske komisije na razgovor s predstavnicima Vlade i razmotriti detaljnije Vladine planove za smanjenje deficita. Ako ne budu zadovoljni, moguće je da u ožujku daju negativnu ocjenu tim planovima za smanjenje deficita.

Naime, krajem godine Komisija je prognozirala da će deficit biti čak 5,6 posto za 2014. Prema najnovijem izračunu ministra Borisa Lalovca, prema kojem je deficit smanjen na 12,8 milijardi kuna, Hrvatski bi deficit iznosio oko 4,8 posto BDP-a, što je blizu postavljenog cilja. No, prema metodologiji koju koristi EU, taj deficit je bliži 18 milijardi kuna, što znači da je on još daleko o poželjne razine.

Ipak, kažu da tek trebaju s hrvatskom Vladom još jednom pročešljati sve podatke kako bi dali službenu ocjenu. Svakako računaju da Hrvatska neće ispuniti ni ciljeve za ovu i sljedeće godine. Komisija ponavlja da prebacivanje novca iz jednog u drugi stup mirovinskog osiguranja neće biti priznato kao mjera štednje.

Ipak, svi su svjesni da je Hrvatskoj gotovo nemoguće postići cilj smanjenja deficita ispod 3 posto u 2016., a da u isto vrijeme poveća investicije koje bi osigurale bilo kakav gospodarski rast.

Vladin Plan 21, koji je ambiciozno najvaljivao preustroj države i pokretanje reformi, najblaže rečeno, potpuno je zaspao, bez obzira na prošlotjednu predstavku pet ministara.

Da bi se postigao ikakav simboličan rast od 0,2 posto ove godine, uvjet je bolje korištenje EU fondova te bolja investicijska i poslovna klima. Nejasna je i politička potpora za neke porezne odluke, preveliki su parafiskalni nameti koji nisu riješeni. Uvođenje poreza na nekretnine još je uvijek puno nejasnoća. Uvedeni porez na štednju potpuno je nejasan, a banke ne znaju kako će se on uopće provoditi.

No, ključni problem ove zemlje postaje sve veći javni dug.

Jedno od političkih rješenja je stavljanje ustavne klauzule o nedopustivosti povećanja duga iznad neke razine, za što se zalažu Novi hrvatski konzervativci. Time bi se političkim pritiskom država sama sebe obvezala, osim u slučaju rata, da se neće dalje zaduživati i time opterećivati sadašnje i buduće generacije hrvatske nacije da se oporavi i krene u put moderne i prosperitetne države.

Nedopustivo je da šef države, trenutni obnašatelj funkcije predsjednika Vlade, izjavi da Hrvatska nikad neće biti bogata i prosperitetna država. Pravi izbornik igrače-defetiste izbacuje iz ekipe, pa tako nije ni takvim izjavama mjesto u javnom prostoru. Najmanje iz razloga što palantiri postoje samo u “Gospodarima prstenova”.

Dakle, kako bi Hrvatska krenula na put oporavka, prvo se treba pokajati, tj. priznati grijeg prevelikog javnog duga i u pokajanju, u svom Ustavu, zapisati da više neće povećavati svoj dug. Hrvatska, to smo mi, svatko pojedinačno, i kao izbornici, i kao igrači, i kao pokajnici.