Jučerašnje predstavljanje Udruge Lipa, kojoj s ponosom pripadam kao redovni član, na temu poslovanja javnih poduzeća, ponukalo me je da komentiram jednu, naoko sporadičnu stvar koje se nisu sugovornici dotakli, a meni je draga. Profitabilnost.

Pogledajte ovdje prezentaciju. Ja sam se koncentrirao na slajd broj 9. Tu se daje usporedba državnih i privatnih poslovnih subjekata. Mene osobito zanima redak prinos na imovinu.

Čitam za državno 4%, a za privatno 13%.

Bankar, bolest profesionalne deformacije, pa odmah tražim redak gdje stoji zaduženost. Aha, tu je: državno 39%, privatno 72%. Stop!

Zaljubljen sam u DuPont analizu. Otkrio sam je na CFA-u. Mnogi je kritiziraju, nešto sam i sam pisao o njoj (članak objavljen u RiF-u). Ali, da se prestanem mahnito hvaliti.

DuPont analiza rastavlja pokazatelj prinosa na vlasničku glavnicu ili naški, kapital ili još bolje, ROE. Tako je ROA prinos na imovinu.

ROE = Neto dobit/Kapital.

Malo matematike:

ROE = Neto dobit/ Kapital = Neto dobit/Aktiva x Aktiva/ Kapital = ROA x Financijska poluga.

Zaduženost = Ukupni dugovi/ Aktiva = (Aktiva – Kapital)/ Aktiva = 1 – Kapital/Aktiva = 1 – Financijska poluga.

Malo tumblanja i reciprociteta, pa dobijemo da je ROE:

država: 6,6%

privatluk: 46,4%!

Dakle, privatno vođeni poslovni subjekti u Hrvatskoj su, prema podacima iz istraživanja dr.sc. Maruške Vizek (EIZ) oko 7,1 puta profitabilniji prema pokazatelju ROE od državnih poslovnih subjekata.

Bez obzira na intervente sudionika i publike, moj zaključak, na temelju usporedbe podatka o prosječnoj plaći (država: oko 6.100 kuna vs privatluk: 4.400 kuna) i profitabilnosti putem ROE (46,4% vs 6,6%), jest da je očito jasno kako je privatno vođenje tvrtki preduvjet za ozdravljenje hrvatskog gospodarstva.

—————————–

Metodološka ograda:

Izračun ROE rađen je na temelju predstavljenih podataka. Stvarni ROE tražio bi podjelu svih subjekata na državno ili privatno vlasništvo, zatim ponderiranje po nekom ključu kako bi se računao prosjek ROE za ove dvije kategorije i to na temelju javno dostupnih podataka. No, poznavajući materiju i odnose, moguće je da bi odnosi bili drukčiji, no ne i zaključci. Neskromno kažem da je to predmet mog proučavanja dulje od deset godina.

———————-

O samom skupu koja riječ: Skupu su nazočili mnoge uvažene osobe, kao npr. Željko Ivančević (časopis Banka), Milan Račić (čija ste dva dobra članka na Indexu mogli pročitati nedavno na temu Croatia Airlines), Velimir Šonje (naš ponajbolji makroekonomist i analitičar), Aleksandar Musić (nadareni komentator na blogu Večernjeg lista), političari Siniša Hajdaš Dončić i Radomir Čačić, konzervativci Stjepo Bartulica i Vice Batarelo… Više možete i sami vidjeti na videu koji se nalazi na stranici udruge: (http://www.manjiporezi.hr/.)

Ovakva redovita mjesečna događanja Lipe pogađaju srž problema u sadašnjem trenutku Hrvatske, pa pokušajte pratiti događanja u medijima ili na YouTube kanalu, ako već ne možete doći osobno.