Pad javnog duga opće ili središnje države za mršavih 0,7% ili 1,7 milijardi kuna ne čini se kao posebna bitna vijest. Šturo je, faktografski škrto objavljuju mediji. Zanimljiva je kad ju se stavi u korelaciju sa Španjolskom. I tamo javni dug pada jer 10 mjeseci nema suštinski stvarne vlade zbog nemogućnosti da se konsolidira parlamentarna većina.

Kontemplirajmo na trenutak ove činjenice…

Čini se da je moguće da odsutnost ustrojene vlade koja donosi nove zakone i propise doprinosi većoj poduzetničkoj slobodi i smanjenom zaduživanju, što se opet onlikuje u poreze i namete poduzetnicima (op. netko treba platiti dug)? Valjalo bi ovo ekonometrijski istražiti, ali na prvi pogled djeluje tako.