U iščekivanju Godota: zašto ne bismo bili poželjniji kao država za poslovanje?

Otvaranje novih poduzeća

Uljanik. Strateški partner koji nikako da dođe. Kvazi-privatizacija Petrokemije. Čistilišne muke drugih subvencioniranih sektora. Prometni sektor u svim oblicima: željeznica, zrak, cesta… zamorni dijagnostički dio nas toliko kontaminira, da nas blokira u ikakvom pokušaju da bilo što pokušamo po pitanju unaprjeđenja efikasnosti javnih sustava. Naravno, nije to glavni razlog gospodarskog propadanja. Baš kao što stopa nataliteta više govori od stope mortaliteta, odumiranje starih manje govori nego otvaranje novih poduzeća.

U tom smislu, izreka da problem sugerira rješenje može biti od pomoći. Pa evo tog problema, detaljno.

Statistika: otvaranje novih poduzeća

Prema podacima s Eurostata, koristeći OECD metriku za pokazatelj „Birth rate of employers“ možemo pogledati kako Hrvatska stoji s usporedivim zemljama unutar EU. Naime, taj se pokazatelj mjeri s brojem novoosnovanih poduzeća u odnosu na ukupan broj poduzeća. Što je veći taj postotak, može se reći da se u određenoj zemlji otvara više poduzeća. To upućuje na zdraviju poduzetničku klimu, koja je naravno pod utjecajem mnogih faktora: od porezne politike i općeg ekonomskog stanja, industrijskih faktora poput poželjnosti određenog sektora i barijera za ulazak, općeg stanja regulacije u sektoru pa sve do mikroekonomskih faktora na razini samog pojedinog poduzetnika, kao i opće propulzivnosti stanovništva. Cilj nam nije ispitati te faktore u ovom trenutku, nego samo ukazati na trenutnu relativnu poziciju Hrvatske sukladno jednom odabranom pokazatelju. Otvaranje novih poduzeća kao pokazatelj, naravno, ima svoja ograničenja.

Grafički prikaz stope rođenja poduzeća za Hrvatsku i usporedive zemlje unutar EU za 2012.-2016.

Otvaranje novih poduzeća - grafički prikaz

Tablica. Stope rođenja poduzeća za Hrvatsku i usporedive zemlje unutar EU za 2012.-2016.

Stopa otvaranja novih poduzeća

Hrvatska je, kao što vidimo, na slabijem 12. mjestu unutar grupe odabranih zemalja. Sličniji smo zemlji koja ima stabilnu ekonomiju (npr. Njemačka). Nismo toliko poželjni kao Slovenija, a kamoli jedna Litva ili Latvija.

Doing Business vs. not doing any business

Kako bi se stanje izmijenilo, potrebno je poticati poduzetničku klimu, a recepti su odavno poznati iz npr. Doing Business preporuka. Manji porezi i smanjenje birokratske zavrzlame te nepotrebna regulacija glavne su kočnice boljoj poduzetničkoj klimi. Veće otvaranje novih poduzeća snažan je signal. S njime će doći i strateški partneri, koje čekamo kao Godota s početka članka.

Dodatno štivo: zašto je SAD simbol naprednog svijeta i zašto bolje stoji nego Europa, možete pronaći u članku ovdje. A ako mislite da rano usvajanje promjena može dovesti do velikih nagrada u budućnosti, provjerite zašto se slažem ondje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: