Uljanik, ažuriranje statusa: ideje naše, benzin vaš!

Uljanik

Nakon 25. siječnja, znamo da su došle tri ponude za Uljanik: australskog Scenica, kojem je stalo dovršiti polarni kruzer, Debeljakovog Brodosplita u suradnji s talijanskim Fincanterijem (najvećim europskim brodograditeljem) te Pomorskog instituta.

A sad prethodnu rečenicu treba prekrižiti ili barem staviti upitnik. Jer je to nepoznanica.

ULJANIK JE NAŠA BENZINA

Ono što je poznato jest da ćemo platiti više. Ministar financija g. Zdravko Marić je rekao da je to zasad 2,5 milijarde, a bit će vjerojatno još 3,5. Milijarde. Nešto se već plaća, a sniva se da će famozni “jaružar” smanjiti brojku ako se dovrši. A trenutno je na oko 70% dovršenosti. Kako nema radnog kapitala, dovršiti se ne može. Slikovit je bio i g. Marić, rekavši da smo dosad platili toliko da smo (umjesto toga) mogli podijeliti 15 tisuća eura svakom novorođenom djetetu. (N.B. čini se da se već prebacio u eurozonu.) Platit ćemo i duplo, baš kako sam i rekao u svom prethodnom članku na tu temu.

A davno se vidjelo da to nema smisla spašavati, i svejedno se išlo u subvencije i dolijevanje benzina na vatru. Radi se o politički motiviranim odlukama (goli interes, glasovi) koje nemaju ekonomsku podlogu ili strateški pogled, viziju. Ako mislite da je brodogradnja jedina, napravite financijsku analizu ključnih trgovačkih društava u državnom vlasništvu iz područja prometa. Poljoprivreda i poticaji su posebna priča, čak i bez lajtmotiva tipa špic-papak.

TRANSPARENTNOST NIJE VRLINA

Ako vas zanimaju detalji o brodovima i stanju narudžbi, čitajte ovaj odjeljak i gledajte poveznice, inače preskočite. Jaružar ili jaružalo je brod kojeg Uljanik gradi, a možete ga vidjeti na knjizi narudžbi ovdje, kao prvog po redu, sa stanjem 31.12.2018. Njega je u 2017. naručila JDN grupa preko svoje tvrtke sa sjedištem u Luksemburgu. Tada su mediji izvještavali da će to biti najsnažniji brod u svijetu takve vrste. Ako ste laik kao ja u brodogradnji, možete pogledati koje sve vrste trgovačkih brodova postoje na Wikipediji.

Knjigu narudžbi svih hrvatskih brodara možete pogledati ovdje.

Ponavljam, u romanu struje (ne)svijesti: platili smo 2,5 milijarde, a još ćemo 3,5 milijarde, osim ako ne skratimo dio za jaružara. To znamo i smijemo znati.

No, ne smijemo znati tko su potencijalni investitori, nego o tome nagađaju mediji. Umjesto da inzistiraju na transparentnosti, oni gledaju u palantir, osim, možda ponekih. Sve podsjeća na onu najslavniju rečenicu iz Zlatnog teleta (Iljf i Petrov): “Ideje naše, benzin vaš.”

 

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: