Kuda ide autoindustrija?

Autoindustrija

Sigurno ste gledali kultnu filmsku trilogiju ‘Povratak u budućnost’ s legendarnim glumcima Michaelom J. Foxom i Christopherom Lloydom u glavnim ulogama. U drugom nastavku iz 1989., Michael J. Fox putuje u 2015., gdje ga okružuju leteći automobili i hoverboardovi (lebdeće daske, kao skateboard bez kotača). Pogledamo li na ulice hrvatskih gradova, ova se slika čini nevjerojatnom i za 2050. Naime, većina hrvatskih vozača vozi se limenim ljubimcima prosječne starosti preko 12 godina, a oni mogu poletjeti jedino na dizalici u servisu! Neovisno o starosti našeg voznog parka, tehnologija koju je dosad koristila autoindustrija definitivno nije bila zadnji krik mode u odnosu na druge industrijske grane.

AUTOINDUSTRIJA PRED DRASTIČNIM PROMJENAMA: KONVERGENCIJA NA DJELU

Prema riječima Michaela Colea, predsjednika HME (Hyundai Motor Europe), sada je tome došao kraj. Autoindustrija će se u sljedećih deset godina promijeniti više nego u prethodnih stotinu! U procesu koji je već započeo, fokus se odmiče sa samog proizvoda (ovom slučaju, automobila) na korisnika te na uslugu (mobilnost). U Hrvatskoj se trenutno to najviše odnosi na kompanije koje prebacuju svoje vozne parkove na tzv. Full Fleet Leasing gdje je iznos mjesečne rate koji pokriva sve troškove automobila (osim troškova goriva) ključni faktor za odabir proizvoda. Želja za vlasništvom bit će sve manja, a želja za mobilnošću sve veća. Glavni okidač će biti, kao i uvijek, ekonomski, ali u ovom slučaju i politički.

Trenutno je politički utjecaj izraženiji u odnosu na ekonomski. Europska unija u nadolazećim desetljećima želi provesti drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova. U tijeku su pripreme za usvajanje Euro 7 standarda čije se usvajanje očekuje krajem 2021., a stupanje na snagu od 2025. Konačni cilj je do 2050. biti prvi klimatski neutralan kontinent. Nedavno je devet država EU poslalo zajednički dokument kojim Europskoj komisiji predlažu uvođenje fiksnog datuma do kada se mora prestati proizvoditi tehnologija koja koristi fosilna goriva. Ujedno se traži poticanje poboljšanja infrastrukture za punjenje električnih vozila te propisivanje strožih CO2 standarda.

DRASTIČNO POVEĆANJE INVESTICIJA U KLJUČNU KOMPONENTU

Autoindustrija nije stajala skrštenih ruku. Neki proizvođači su, neovisno o političkim odlukama, već najavili prestanak prodaje automobile s motorima na fosilna goriva. Tako su Ford i Volvo već odredili kako će to biti 2030. godina, dok je Porsche odlučio prestati s ulaganjima u razvoj dizelskih motora u korist elektrificiranih benzinskih motora te potpuno električnih pogonskih sklopova.

Kod električnih automobila ključna je komponenta baterija. Drastično se povećavaju investicije u proizvodnju baterija i u igru se uključuju najveći svjetski igrači poput Samsunga, Boscha i drugih.
Kad pogledamo trenutno stanje na tržištu EU, uočljiv je kontinuirani rast prodaje BEV vozila (Battery Electric Vehicle).

Električna vozila

Iako je, prema podacima ACEA u 2020., prodaja takvih vozila porasla za 117.4%, ukupna brojka još je uvijek relativno mala i čini ukupno 538.772 vozila. Ove brojke bi bile kudikamo manje da prodaju ne potiču države. U Hrvatskoj taj poticaj iznosi 70.000 kn za BEV i 40.000 kn za PHEV (Plug-in EV) vozila. U Njemačkoj iznosi 9.000€, od čega je 6.000€ osigurala država, dok preostale 3.000€ daje proizvođač.

STVARNA RAZLIKA U CO2 JE MANJA NO ŠTO SE MISLI

Dok se navedeni ciljevi isključivo odnose na ispušne plinove koji direktno izlaze iz automobilskih ispušnih cijevi, trenutno se odvija i velika rasprava o uvođenju normi za praćenje emisije CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa automobila.

To bi značilo praćenje emisije CO2 svih pratećih sustava koji sudjeluju u proizvodnji, eksploataciji i zbrinjavanju automobila.

Iako se cijela priča o električnim automobilima javnosti prezentira iz ekološke perspektive, koja nije zanemariva, stvarna razlika prosječne emisije CO2 za životni ciklus jednog električnog automobila u odnosu na benzince i dizelaše je predmet rasprave mnogih stručnjaka. Mnogi tvrde kako ona stvarno iznosi 20-25%, i to ovisno o izvoru energije pokretanja vozila te proizvodnji ostalih komponenata. Uvođenje navedene metodologije od strane europske komisije ne očekuje se prije 2023.

Dakle, kakve je budućnost pred nama?

PROMJENA PONAŠANJA: OD POSJEDOVANJA PREMA KORIŠTENJU

Uz tehnologiju mijenja se i ponašanje novih generacija. Tako, prema navodima Wall Street Journala, samo četvrtina šesnaestogodišnjaka u SAD-u polaže vozački ispit, u odnosu na 50% iz 1983. Najnovija istraživanja provedena na generaciji Z (rođeni 1996.-2010.) pokazuju smanjenu želju za posjedovanjem automobila. Oni prednost daju korištenju po potrebi.

Glavni pokretač promjena će biti uvijek isti stari poznati prijatelji kuna, euro, dolar i društvo. Prosječnog vlasnika njegov limeni ljubimac godišnje košta oko 50.000-60.000 kn. Istovremeno, koristi ga samo 4% vremena. Dakle, 96% vremena provede na parkiralištu!

AUTONOMNA VOZILA ĆE IMATI DALEKO DULJI ŽIVOTNI VIJEK

Autonomno električno vozilo, bez vozača, moglo bi godišnje prelaziti deset puta više kilometara od tradicionalnog vozila. S obzirom na pojednostavljenje pogonskih komponenti, predviđa se životni vijek i do 2.000.000 km uz minimalne troškove održavanja, koje će u najvećoj mjeri činiti gume. Pokušajte to primijeniti, primjerice, na Uber. Troškovi po prijeđenom kilometru mogli bi biti i do 10 puta niži od trenutnih!

Ako se sve navedeno i ostvari, možemo očekivati kako će usluga korištenja u odnosu na vlasništvo imati puno veći udio, osobito u gradskim područjima. Zamislite kako će to utjecati na druge segmente kao što su povezane djelatnosti: osiguranja, benzinske stanice… Zaokret će doživjeti i naftna industrija, građevina, promet (nema potrebe za parkirališnim mjestima) i drugi.

Već u narednih četiri do pet godina, očekuje se službeno odobrenje korištenja potpuno autonomnih vozila razine 5. Trenutno smo, naime, na razini od 2 do 3, iako autoindustrija već uvelike testira naprednije tehnologije.

KINA KAO PREDVODNIK U PRIHVAĆANJU NOVIH TEHNOLOGIJA

Prema Deloitteovoj studiji, zanimljivo je promotriti koja tržišta najviše prihvaćaju nove tehnologije. Tako je na prvom mjestu Kina, za koju se očekuje kako će do 2035. imati blizu 90% vozila na alternativni pogon.

Kina i Južna Koreja, kao jedan od najvažnijih strateških prioriteta, imaju postavljen razvoj Fuel Cell (gorivni članak) tehnologije, bazirane na vodiku. Hyundai je nedavno isporučio prve kamione pogonjene Fuel Cell tehnologijom u Švicarsku. U Europi i SAD-u se do 2035. očekuje oko 30-35% udjela alternativnih pogona.

Dok je u Kini trend korištenja usluga mobilnosti uvelike prisutan, u Europi se ipak očekuje puno usporeniji rast. S obzirom na očekivani porast gradskog stanovništva na 84% do 2050., vjerojatno će i to doprinijeti znatnom porastu korištenja usluga mobilnosti.

Što se tiče udjela korištenja autonomne vožnje, tu su projekcije vrlo maglovite. Predviđanja se kreću između 5 i 40%.

Na kraju, evo kako Hyundai, jedan od 10 najvećih svjetskih proizvođača automobila, vidi budućnost:

Autor: Domagoj Burić


Domagoj BurićDomagoj Burić je direktor marke Hyundai i član uprave Hyundai Hrvatska. Po struci diplomirani inžinjer prometa, proteklih je 18 godina radio u gotovo svim segmentima poslovanja vezanim uz autoindustriju. Svoje je iskustvo stekao radeći za uvoznike na području RH i ovlaštene koncesionare, u ulogama voditelja servisa, direktora postprodaje, tehničkog direktora, direkora prodaje do generalnog direktora za vodeće svjetske marke Iveco, DAF Trucks, BMW, Land Rover, Jaguar, Ford i Infiniti.


Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: