Davor Bernardić ističe kako nerješavanje problema Uljanika hrvatske građane i hrvatsku državu košta dva milijuna kuna. No, premda je on izračunao oportunitetni trošak po nekom svom računu, dao sam si truda i izračunao koliko stvarnih kuna nas koštaju političke stranke. Po zaposlenom. Svake godine.
Vjerojatno smo, poučeni izvrsnim iskustvom bivše države, mislili kako će državne potpore od Uljanika napraviti novi Mitshubishi Heavy Industries. Ili, primjerice, Hyundai. Ali pričekajte, to još nije sve. Zašto ne bismo koju milijardu upumpali u sektor prometa?
Platili smo 2,5 milijarde, a još ćemo 3,5 milijarde, osim ako ne skratimo dio za jaružara. G. Marić računa da bi to bilo dovoljno za 15.000 eura (već se prebacio u Eurozonu) potpore svakom novorođenčetu. No, tko su uopće potencijalni investitori i zašto se toliko jamčilo za posrnulog brodograditelja?
Spalili smo jako mnogo novca na državna jamstva. Svakog zaposlenog građanina, a takvih je u studenom 2018. bilo 1.207.955, dug za Uljanik stajao je nešto više od 2.000,00kn. Kako to?
Prisjetite se posljednje emisije Plodova zemlje koje ste pogledali. Plaćam pivo onome koji pronađe jednu u kojoj se ne spominju subvencije ili poticaji. No, jesu li oni zbilja tako neophodni kako se priča?
Otvaranje novih poduzeća može se mjeriti OECD-ovom metrikom „Birth rate of employers“, koje pokazuje broj novoosnovanih poduzeća u odnosu na ukupan broj. Kako tu stoji Hrvatska, i kako možemo napredovati u odnosu na slične zemlje?
Za Hrvatsku i njene radnike bilo bolje da se uvede isplata bruto plaće. Opća javnost bi postala zainteresiranija za pitanja trošenja državnog novca te efikasnost i svrhu javnih sustava. Povećala bi se i transparentnost…
Jonsko–jadranski plinovod imat će mogućnost dvosmjernog protoka plina, odnosno omogućavat će opskrbu jugoistočne Europe prirodnim plinom i iz drugih izvora, kao što je budući LNG-terminal na otoku Krku. Treba li zato gurati taj projekt?
Centar za obnovu kulture je prije nekoliko tjedana organizirao konferenciju o vrućoj temi: energetska sigurnost. Saznajte isplate li se ulaganja u nju te kakve nam poučke može dati jedna baltička zemlja!
Procjene da će se domaći kreditni rejting preseliti iz neinvesticijskog u investicijsko područje ne vesele samo birokrate Ministarstva financija i Vlade. Napuštanje popularno zvanih kategorija smeća dobra su vijest i za svakog poduzetnika. Znate li zašto?
