Kuga kojoj možete umaći

Crni labud

Ponedjeljak navečer bio je potpuni masakr, najgori dan od 2009. Na tržišta se sručio koktel naftnog šoka s virusom, koji je sletio na indekse kao crni labud. Možda je, doduše, umjesto naftnog šoka bolje reći rusko-saudijski naftni rat. Na to se veže i migrantska kriza te zamjenski rat, koji vode SAD, Francuska, Velika Britanija, Iran, Rusija, Turska i Saudijska Arabija na području Sirije. Procjene Goldman Sachsa i CitiGroupa da će se cijene u idućih čest mjeseci kretati i do 20 dolara po barelu. To Rusiju čini prilično ranjivom, jer, po nekim procjenama, ona ne može držati svoj proračun u ravnoteži s cijenom nafte ispod 40 dolara po barelu. No, na stranu Rusija. Što je s nama u toj jednadžbi?

CRNI LABUD JE PONOVNO U MODI

Koronavirus već sada snažno utječe na sektor turizma, no njegov će se utjecaj preliti na sve industrije. U modi više nije pink flamingo, već crni labud. Tko ga bude ignorirao ili ismijavao, proći će lošije, kao što je Elonu Musku objasnio Nassim Taleb.

Tržišta su u procjepu jer nema nove informacijske osnove, o čemu je lijepo pisao Velimir Šonje. Nitko nema pregled što se zaista događa, pa se nagađa koliki je rascjep između trenutne i neke stvarne, unutarnje vrijednosti. Ekonomisti vole reći “intrinzična” ili “ekonomska” vrijednost, koja se procjenjuje. Tržišna vrijednost uvijek se kreće u rasponu od “precijenjeno” do “podcijenjeno”, pa se investicijske odluke donose u skladu s procjenom odstupanja od “intrinzičnog”.

“AMERICA FIRST” I REGIONALNI LANCI VRIJEDNOSTI

Traži se neka nova ravnoteža nakon ovog teksaškog masakra tržišne vrijednosti motornom pilom.

Pritom se globalni lanci vrijednosti, koji su osjetljiviji na neravnoteže, reduciraju na regionalne okvire lanaca vrijednosti. U tom smislu, Trumpovo inzistiranje na “America first” dobiva drukčiji kontekst: onaj održivog poslovanja. “America first” je u kratkom roku izgledno skuplji zbog faktora rada, no u dužem roku efekt supstitucije može umanjiti globalne rizike.

Najizglednije žrtve ove crne smrti bit će prezadužene kompanije. I to neovisno o veličini i snazi, tržišnom udjelu i stupnju internacionalizacije poslovanja.

KOJA SU PODUZEĆA NAJUGROŽENIJA?

Rizičnost u ovom slučaju ovisi udjelu kratkoročno fiksnih ili nepromjenjivih troškova u ukupnim troškovima. Oni sprječavaju poduzeća da se brzo prilagode novonastaloj situaciji.

Prva i najteža kvalifikacija jesu visoki troškovi financiranja, a za njima slijede poslovni modeli koji imaju malu maržu kontribucije (tzv. RUC marža). Pogotovo oni oslonjeni na visoke režijske i troškove najma.

Troškovi plaća su također teže promjenjivi, posebice u Hrvatskoj, koja ima specifičnu demografiju i zakonodavstvo.

To ne znači da ni druga poduzeća neće biti pogođena. Preporučljivo je sagledati svoj financijski položaj i profitabilnost, utvrditi slabe točke i isplanirati kako izbjeći rizike. Možda vas ovo podsjeća na iskustvo 2008.-2014. (ne mogu napisati 2009. zbog terceta Sanader-Kosor-Milanović)? Pročitajte dobar članak o tome s portala Ekonomski lab.

KAKO SE PRIPREMITI DANAS?

Da biste znali kako pripremiti strategiju, potreban vam je financijski analitičar. Pitat će vas brojna, detaljna, često i bolna pitanja koja se tiču financiranja, upravljanja radnim kapitalom, ljudskim resursima i drugo. Jedan primjer tih pitanja možete pronaći ovdje.

No, analitičar će vam znati reći koliko ste ugroženi te što konkretno možete mijenjati da biste smanjili rizike i/ili povećali profitabilnost. Moći će izračunati i koliku biste kamatnu stopu trebali plaćati u skladu s vašim profilom i rizikom vaše firme. Tako ćete znati i koliko je održiv vaš dug i možete li dobiti bolje uvjete.

Procjena je da bi situacija s virusom mogla potrajati cijeli ožujak, a posljedice bi mogle trajati puno duže. Stoga, po pitanju samog virusa i zaštite Vašeg poslovanja, bitno je da se pripremite što prije. Moj kontakt već imate.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: