Europska unija i kriza

Europska unija

Dok francuski predsjednik Hollande globtroterski uvjerava svijet da je europska kriza gotova, Englezi i Francuzi bi rado izašli iz EU. Da se danas provede britanski referendum o ostanku u EU kojeg je David Cameron odgodio za 2015. ili 2017., svejedno, rezultat bi bio: IZLAZAK. Da se danas dogode francuski izbori, lepenovci bi dobili po 21%, baš kao i Hollandeova ljevica ili Sarcozyeva desnica. Lepenovci se zalažu, između ostalog, za izlazak Francuske iz EU. Europska unija je u krizi.

NEZAPOSLENOST U EUROZONI

Ako pogledate službenu eurostatistiku o nezaposlenosti, vidjet ćete da se francuski broj lagano približava brojci od 11%, a da ukupni euro-broj ne pada. Moglo bi se prigovoriti mojoj metodologiji da pokušavam jednim brojem pobiti argument o prestanku europske krize, no da je slučaj obrnut, vjerujte da bi političari na sva zvona govorili kako zaposlenost rade, pa je i kriza gotova. Uostalom, ako nema opće potrošnje stanovništva, a ona dolazi iz realnih dohodaka, možemo slobodno govoriti o krizi. Uostalom po drugi put, podaci o BDP-u (engleske kratice GDP) na web-stranicama Eurostata opet mi daju za pravo. Kriza nije gotova.

Tako, dok Hrvatska troši neznatan novac od 6 milijuna kuna za proslavu ulaska u EU i barata brojkom od 16%, dok svijetu pokazujemo bizantski način shvaćanja pravne države (baš onako kako je to kontekstualizirao premijer Milanović), obični građani u pauzama od nadrigovora političara, trebaju riješiti pitanja što ćemo sad dalje.

EUROPSKA UNIJA IMA PROBLEM S KONKURENTNOSTI

Rješenje definitivno nije u tome da kukamo i plačemo. Nije problem Francuza u ostanku ili izlasku iz EU. Niti britanski. Loš klub je loš klub, igrao on Ligu prvaka ili Intertoto kup. Vrijedi i za Hrvatsku.

Europska unija dobitnik je Nobelove nagrade za mir. Možemo se složiti ili ne da zbog EU nema više rata u Europi (osim onih iz 90-tih), ali jedan od debelih razloga nije u tome što nebalkanski Europljani imaju manje krvožednosti od balkanskih (op. zlobnici bi ustvrdili da je suprotno), nego u tome što je netko debelim prstom stisnuo CTRL+P, pa se novac tiska i tiska i tiska… Problem se šutira što dalje u budućnost, a ne rješava se.

Europa ima debelih problema s konkurentnosti, a ne toliko s „ljudskim pravima“.

Ako tražimo rješenje, pokušajmo razmišljati što konkretno učiniti da bude bolje nama i onima oko nas. Izgleda da se svijet dijeli na dvije vrste ljudi: oni koji imaju previše posla i posao ih stalno nalazi i oni koji nemaju posao i ne traže ga.

Nažalost, Europska unija se pretvara u uniju kriza. No, ona (EU) nije odgovor. Nije ni pitanje. To je samo okvir, teren, stoga, bolje nam je da igramo.

http://www.france24.com/en/20130701-french-car-sales-plunge-113-hitting-peugeot

http://www.dw.de/eurozone-unemployment-hits-new-record-in-may/a-16917486

http://www.guardian.co.uk/business/2013/jul/01/eurozone-unemployment-record-high

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: