Fintech konferencija “Zagreb – financijsko središte”: znamo li kuda idemo?

Fintech - konferencija Financijsko središte

Kišni utorak nije bio prepreka posjećenosti trećoj konferenciji „Zagreb – financijsko središte“ u organizaciji Poslovnog dnevnika u Kongresnom centru Forum, Zagreb za više od stotinu posjetitelja. Pozdravni govor došao je od Vladimira Niševića, glavnog urednika organizatora (Poslovnog dnevnika). Prošle godine tema je bila uvođenje eura, a sada su tema “Novi bankarski trendovi i fintech”.

FACEBOOKOVA LIBRA: PROBLEM ILI IZAZOV?

Zdenko Adrović, bivši čelnik RBA, a sada direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), istaknuo je da prije uvođenja novih tehnologija, treba riješiti efikasnost pravnog sustava. Pritom je mislio na sporost rješavanja sporova i sudskih postupaka, ali i količinu propisa i zakona. Stabilan i predvidiv regulatorni okvir je nešto što je također podcrtao kao preduvjet razvoja Hrvatske.

Savjetnica za europski semestar u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa, rekla kako postoji velik i neostvaren potencijal u inovativnim rješenjima koja će demokratizirati korištenje ovih usluga i ubrzati gospodarski razvoj. EK, uz to, zastupa i European crowdfunding licence kao europsko, umjesto pojedinačnih nacionalnih rješenja. Naravno, to je i političko pitanje, a rješenje se pokušava pronaći do kraja godine.

Spomenut je i Europski centar za poticanje inovacija te najbolje nacionalne prakse. Tako je Hanfa inovacijski HUB osnovala u svibnju, pa, iako smo kasnili u EU, ipak smo se pokrenuli kao država. Kriptovalute, s druge strane, su slon u staklarni. Stav EK oko uvođenja Libre nije se promijenio. Imat će sistemski utjecaj na cijeli bankarski i monetarni sustav u svijetu, s obzirom na to da bar petina svjetskog stanovništva koristi Facebook. Cuculić Župa je najprije rekla da je to problem, a zatim se ispravila, rekavši “izazov”.

MINISTAR MARIĆ: VLADA ĆE NASTOJATI POTAKNUTI BURZOVNU AKTIVNOST

Fintech je toliko brz i rastuć, da je teško predvidjeti gdje smo i kuda idemo, istaknuo je ministar Marić. Želja je da se odmaknemo sa začelja na raznim ljestvicama. Usklađenja zakonodavnog okvira je EU je napravljeno. No, djelotvorna provedba – tu imamo prostora za bolje, određena pojednostavljenja, sve u funkciji rasta i razvoja društva. Ministar Marić najavio je ovih dana veliku aktivnost po pitanju proračuna koja će biti vidljiva u javnosti. Ujedno je spomenuo kako će Vlada nastojati u svom regulatornom dijelu potaknuti i burzovnu aktivnost. O tome će se još konkretnije razgovarati.

U bankarskom sustavu koji je stabilan i otporan, teme za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU su produbljivanje bankarske unije na europskoj razini te unije na tržištu kapitala. Tu je i Zakonski okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, skraćeno SPNiFT, gdje je Hrvatska među najboljima u svijetu. Po pitanju javnih financija, Hrvatska je napravila velik iskorak u njihovu uravnoteženju. Od 2016. javni dug je krenuo prema dolje.

Stoga i prijedlog ovog proračuna ide u tom smjeru, da se ne ide kontra fiskalne održivosti. Napravljen je s pretpostavkom od gospodarskog rasta (BDP-a) od 3% godišnje, a naglasak je da se ne probija rashodovna strana proračuna. Rebalans se radi zbog povećanih potreba (mirovine, socijala, plaće, europska izdavanja) na štetu kamatnih rashoda, što bankama možda nije drago, no jest ostalima kao poreznim obveznicima. Zbog sastanka u Vladi ministar Marić i potpredsjednik Vlade morao je otići, a zamolio je prezentacijske materijale da ih prouči sa suradnicima. Inače je konferencija kasnila zbog njegovog kašnjenja, pa zaključujem da je vrlo živo ovih dana u Vladi.

“RAZUMJETI RIZIKE, A NE UGUŠITI INOVACIJE”

Nakon pozdravnih govora, Sandra Švaljek zamjenica guvernera HNB-a, otvorila je dio konferencije posvećene izlaganjima i prezentacijama. HNB prati inovacije u fintechu već dulje vrijeme. Načelo je „razumjeti rizike, a ne ugušiti inovacije“. Naglasila je regulativu o pitanju PSD2. Napominje kako je virtualna imovina širi pojam od kriptovaluta. BIS je proveo istraživanje o uvođenju digitalnih valuta središnjih banaka (63% ih teorijski razmatra o uvođenju, recimo švedska središnja banka je najdalje odmakla u tim razmatranjima). Dosad je dvoslojni bankarski sustav (poslovne banke i središnje banke) dobro odgovarao javnoj potrebi za novcem (javno dobro).

Velimir Šonje dao je premijerno prezentaciju HUB-a, a detaljna analiza je na stranicama HUB-a. Fintech ništa nije novo, jer neki kažu da je započela dematerijalizacijom vrijednosnica iz 70-tih na tržištu kapitala. Neprilagodba na brzinu prihvaćanja će dovesti do izumiranja nekih institucija, pa će banke u smislu kakve su danas sigurno izumrijeti, no neće nestati, jer će se izmijeniti.

FINTECH DEBIT I FINTECH KREDIT

Najviše se govori o Fintech debitu jer se radi o novim tehnologijama (platformama) za plaćanje. Klasifikacija još pokazuje da postoji Fintech kredit, pod koji spadaju P2P platforme za izravno kreditiranje. Tu je i blockchain i kripto kao zasebna grupa te ostale primjene.

Neto kamatni prihod je u stagnaciji i padu u zadnjih deset godina u Hrvatskoj. Tzv. Cost-income ratio (kratica C/I, pokazatelj odnosa troška i prihoda) od 44% je među najboljima u Europi, a rezultat je rane tehnološke prilagodbe. SAD i Japan su daleko odmakli u odnosu na Europu u razvoju fintecha. Fintech debit igrači su banke, kartičari, fintech startupovi i Big Tech. Banke traže „level playing field“: ako po PSD2 se one moraju otvarati, traže uzajamnost. Kao zanimljivost koju je Šonje istaknuo jest da je voditelj Libre bio gost ovogodišnje konferencije MMF-a.

FINANCIJSKO-DIGITALNA PISMENOST

Zadivljujući je primjer Indije gdje je preko 80% građana koji koriste internet prihvatilo (odnosno, koristi) fintech proizvode. Indija bi mogla prestići Zapad za 20-tak godina. Na kraju će odlučiti potrošači. Svega 3% EU stanovništva koristi financijski proizvod iz neke druge zemlje. To bi se moglo promijeniti razvojem fintecha u EU. U Hrvatskoj se stalno naglašava niska razina financijske pismenosti. Ne može se više govoriti samo o financijskoj pismenosti, nego o financijsko-digitalnoj pismenosti. (U tom smislu Hrvatska, po mom osobnom mišljenju, ponajviše zbog određenih privatnih inicijativa, ipak napreduje.)

Prihvaćanje fintecha
Izvadak iz prezentacije Velimira Šonje: Grafikon prihvaćenosti fintech usluga

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, govorio je o regulatornim rizicima u Fintechu. Da nije bilo mirovinskih fondova i reforme iz 2001., pitanje je kako bi izgledala danas hrvatsko tržište kapitala. Velika je međupovezanost različitih igrača na tržištu prema državi. Fintech donosi prednosti, ali i ogromne rizike za financijski sustav. Smanjuje koncentraciju i cijene, utječe na povećanje transparentnosti i povećava pristup financijskim uslugama. Rizici su sistemskog značenja za cijeli svijet u velikoj brzini te velika volatilnost. Npr. umjetna inteligencija zasnivana na algoritmima može dovesti do velikih grešaka, koje mogu naštetiti ugledu financijskih organizacija i cijelog sustava.

SUKOB DIGITALNOG I REGULATORNOG

Deloitteov Thomas Magill imao je temu o sukobu digitalnog i regulatornog okruženja – što će pobijediti. Razvoj tehnologije disruptirat će se gotovo sve pojave današnjeg svijeta. Današnji lideri poput Amazona, Netflixa itd. nisu tu jer su igrali na sigurno. Jesmo li posljednja generacija koja živi u nedigitalnom svijetu, postavio je pitanje za razmišljanje. Tri područja vezanih za digitalnu transformaciju o kojoj je Magill govorio su digitalno upravljanje (digital governance), digitalna regulacija (digital regulation, dobar primjer je GDPR) i digitalna etika. Uspjeh digitalnog, ali i regulatornog, ovisit će o uspješnom i djelotvornom vodstvu (tzv. effective leadership). Neka od pitanja su izbor, troškovi, utjecaji, accountability i tako dalje.

PANEL DISKUSIJA: FINTECH I BANKARSKI SUSTAV

Luka Tomašković (Zaba) je istaknuo da PSD, tj. dio o plaćanjima (Payments) ne dopušta bankama da se opuste. Kako da klijenti biraju banke kao svoj prvi kontakt, a ne da budu licencirane organizacije koje daju kapital, a stvarni kontakt bude negdje drugdje? Dejan Donev (ESB) rekao je kako je ESB osnovao interno funkcionalan tim koji samostalno radi na tome. Relja Marković (Addiko) je imao drukčiji pristup. Lansirali su virtualnu poslovnicu kako bi se nosili s promjenama. Svjetlana Petrović (HPB) tvrdi da HPB nije toliko tradicionalna banka koliko se misli o njoj. Poslovanje fizičkih osoba je preseljeno na digitalno i inoviraju (npr. prvi su implementirali e-građane). Igor Gržalja (Assecco) kao jedini predstavnik IT sektora na panelu radi s oko 250 banaka na širem području.

Digitalni napredak utječe da se banke moraju stalno mijenjati. PSD2 je za banke donio dosta promjena. Banke su manje konkurenti, a sve više partneri. U toj prilagodbi je značajan nedostatak ljudskih resursa. On je kroničan u cijeloj Europi, tako da je suradnja IT i banaka gotovo upućujuća, jer su promjene prebrze. Jelena Nushol (odvjetnica iz OD Badek, Lisac, Mušec, Skoko d.o.o. u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainz) ističe kako je PSD2 donio da se banke otvaraju prema fintech kompanijama, a one to ne reciprociraju.

TEHNIČKA REVOLUCIJA UVIJEK JE KORAK ISPRED REGULATORA

Fintech kompanije nisu navikle na visok stupanj regulacije kakve bankarski posao donosi. Tomašković je istaknuo kako regulacija dosta kasni, jer je tehnička revolucija uvijek korak-dva ispred. U plaćanjima smo dosta konkurentni na europskoj razini, dok banke rade na tome da AI postane značajan dio poslovanja. Donev ističe da postoji generacijski jaz u načinu korištenja gotovine, a Hrvatska značajnije koristi gotovinu. Gržalja je dometnuo da instant kanali dolaze uskoro (instantna plaćanja).

Inače, dio velikog projekta EU pod odlazećom Komisijom sadržan je u sveobuhvatnoj strategiji pod nazivom Jedinstveno digitalno tržište i počiva na 3 stupa: (i) Lakši pristup potrošača i poduzeća robi na internetu, (ii) Okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati te (iii) Digitalizacija kao pokretač rasta. Posebno je u strategiji EU istaknuta važnost instantnih plaćanja. ECB je radi na uvođenju trenutačnog i stalno dostupnog plaćanja (TARGET instant payment settlementTIPS“. Tako je u travnju 2018. ECB izdao korisnički priručnik, gdje se potiče da banke krenu s uvođenjem ove usluge. TIPS se bazira na tzv. Instant Credit Transfer Scheme usluzi u području SEPA-e.

Druga panel diskusija bila je o financiranju novih tehnologija – ulaganje banaka i financijskog sektora, no na njoj nisam mogao biti prisutan. Čitav program konferencije možete pronaći ovdje.

A ako vas zanimaju promjene koje nam se spremaju u 2020., svakako se prijavite na business brunch Pogled s vrha. Jedan od dvojice sugovornika je izlagač s ove konferencije, Velimir Šonje, a drugi Andrej Grubišić. Oni će nam odgovoriti na pitanje sprema li nam se uistinu recesija te kako se za nju možemo pripremiti. Izdvojite dva ugodna sata 14.11. za ovu važnu temu, umrežite se s drugim poduzetnicima te postavite svoja pitanja našim poznatim stručnjacima.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: