Rejting investicijski, pad jednoznamenkasti: “It’s the economy, stupid!”

Investicijski rejting

Investicijski rejting za Hrvatsku po S&P neće se vratiti prije 2023., a predviđaju nam pad manji od 9%. To prenosi Poslovni dnevnik od 1.6. Ovo je vrlo zanimljivo jer su gotovo svi institucionalni analitičari dali naznaku da će pad biti manji od 10%. Svi ostali domaći analitičari imaju znatno lošije procjene. Objava da smo u prvom kvartalu kao država još iznad nule daje, osim vladajućima, signal da neće biti tako loše kako se na početku misli. Moja osobna procjena, na temelju scenarija blokade rada i gubitka prihoda od 60-tak dana, jest da bi pad mogao biti 10-12%.

NIJE KLJUČAN INVESTICIJSKI REJTING, VEĆ PRINOS NA OBVEZNICE

Podsjetimo, po S&P agenciji i dalje se nalazimo u investicijskom rangu. Ovdje HNB drži sve procjene svih glavnih rejting agencija. No, smatram da nije važan samo investicijski rejting, već i koliki nam je prinos na dugoročne obveznice. Trading Economics pokazuje da je u tri mjeseca prinos na desetogodišnje hrvatske državne obveznice otišao s 0,60% na 1,45%. No, kad pogledate usporedive zemlje, npr. Sloveniju, Češku ili Poljsku, vidjet ćete da je kod njih prinos padao u ova tri mjeseca nakon vrhunca. Međutim, Hrvatskoj nije. To pokazuje da, relativno gledajući, Hrvatska ipak zaostaje za tim zemljama.

Zanima li vas koliki bi investicijski rejting Vaša firma imala po S&P-u te koliku bi kamatnu stopu zaista trebala plaćati? Javite mi se za izradu ovakvog izvještaja. Osim informacije o tome, možete dobiti i smjernice za poboljšanje upravljanja firmom. Ovo su iznimno važne informacije za male i srednje firme, s obzirom da one često ne kotiraju na tržištu i ne dobivaju ovakve smjernice i podatke. Kralježnica i stup oslonac svakog gospodarstva ipak je stabilno malo i srednje poduzetništvo.

DON’T FIGHT THE FED!

Glavni problem na koji se upozorava jest da FED ustvari utječe na kratkoročne kamatne stope, a ne na dugoročne, koje su jedan od glavnih faktora koji smanjuju novčane tokove koji utječu na vrijednost. Naime, diskontna stopa nalazi se u nazivniku i što je stopa veća, to se više količnik, diskontirani novčani tok nekog razdoblja umanjuje. Zbroj svih takvih očekivanih i budućih slobodnih novčanih tokova daje sadašnju vrijednost. S druge strane, mnogim malim investitorima nije jednostavno boriti se protiv FED-a jer redovito gube na tome (“Don’t fight the FED!”). To je isticao čak i Bill Clinton, da nije pametno igrati protiv najjačeg igrača na svijetu s “malom puškom”.

CLINTONOVA DOKTRINA “IT’S THE ECONOMY, STUPID!”

Na ovoj je doktrini Clinton dobio predsjedničke američke izbore 1992. Nju je skovao njegov direktor kampanje, James Carville. Upadam u zamku da zvučim kao lijevo-progresivni magazin Salon, ako se suprotstavim tom raširenom mišljenju.

Tim više što smatram da doista puno stvari proizlazi iz gotovo očitih problema, za koje ne treba biti svjetonazorski opredijeljen na ovu ili onu stranu. Jasno nam je da je Hrvatska zarobljena zemlja, očitom premrežnošću koruptivnih mreža i interesa.

Doista smatram da bi dosljedna i stroga primjena doktrine fiskalnog konzervativizma dovela do brzog ozdravljenja ove zemlje. Smatram da bi, nakon toga, naša zemlja prodisala te da naši najbolji ljudi ne bi odlazili jednom za svagda. Dijagnozu tih naših tegoba znamo, sad nam samo treba terapija.

Ovdje prvenstveno mislim na ono što glasno govori sada Udruga Glas poduzetnika. Zahtjevi se standardno odnose na manje poreze, učinkovito sudstvo (izvjesnost presuda), a dodajem i da bi doprinijela značajna privatizacija udjela države u trgovačkim društvima. Njihova je funkcija da samo povećavaju zdjelu salate oko koje se krokodilski bore potpuni beskičmenjaci, puževi, kolutićavci i neznalice.

RJEŠENJE NIJE SAMO U EKONOMIJI

Problem je ipak puno dublji od ekonomije i ne vidim rješenje ako se kulturni okvir ne počne mijenjati. Zarobljenost države nije samo u ekonomiji. Dva su načina kako se mogu uvoditi promjene: sporo i kapilarno ili brzo i oktroirano.

Oktroirani pristup donosi brze koristi, ali buduće velike gubitke. S njim, društvo lako može upasti u razdor iz kojeg mogu proizaći veliki sukobi koji se često rješavaju nestankom jedne grupe, odnosno umorom od međusobnog dugogodišnjeg rata. A takvo što ne bih potpisao, hvala lijepa. To su jeftina revolucionarna rješenja. Obično koštaju više onu stranu koja želi uvoditi promjene oktroiranim putem. Uz to, žrtve nisu samo ekonomske.

Zato sam za spori, evolucijski, a ne revolucijski pristup. Kapilarni put je mukotrpan i mučan posao, traži osobna uvjeravanja, dobar primjer i utjecaj na umove ljudi koji slobodno prihvaćaju novo stanovište.

Osim toga, Nepokretni Pokretač nije tjerao nikoga, već je rekao: “Dođi i vidi!”

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: