Najčitanijih 6 članaka u prvih 6 mjeseci 2019. godine

Najčitaniji članci

Danas smo obilježili prvih 6 godina u Europskoj uniji. Polovica godine pravo je vrijeme i za kratku retrospektivu. Pročitajte koji su bili najčitaniji članci, njih 6, u prvih 6 mjeseci ove godine na ovom blogu. Mješavina su edukativnih crtica i osvrta na aktualna ekonomska zbivanja. Možda će vas neki i iznenaditi, no pokazalo se da Hrvate i dalje najviše zanimaju politika i nogomet. Uz neke iznimke!

1. IZVOLITE RAČUN ZA ULJANIK OD 2.000,00 KN PO ZAPOSLENOM

Spalili smo jako mnogo novca na državna jamstva. Svakog zaposlenog građanina, a takvih je u studenom 2018. bilo 1.207.955, dug za Uljanik stajao je nešto više od 2.000,00kn. Kako to? Pa, krajem 2018. jamstva su aktivirana u iznosu od, barem dotad 2,5 milijarde kuna. Ne izgleda kao da će država vratiti dio jamstava tako skoro.

Kako kaže članak na stranicama Financijskog kluba, Hrvatska je od 2010. do danas izdala preko 80 milijardi kuna financijskih i činidbenih jamstava. 12 milijardi bilo je u korist banaka koje su kreditirale društva iz sektora brodogradnje. Od toga, gotovo 73% odnosilo se na društva unutar Uljanika. Pročitajte ovaj, najviše čitan blog, ako već niste!

2. TRANSFERMARKT ILI MALA ŠKOLA VREDNOVANJA

Drugi najčitaniji, naravno, nogomet. Neće vas iznenaditi podatak da mi je, kao ljubitelju najvažnije sporedne stvari, jedna od dražih stranica njemački Transfermarkt. Nije to samo zato što imaju obilje podataka o gotovo svakom profesionalnom nogometašu u svijetu. Nije ni zato što dokumentiraju mnoštvo utakmica vrlo detaljno i imaju prilično dobar sustav praćenja glasina o transferima.

To je zato što Transfermarkt smatram iznimno dobrim alatom za učenje osnovnih financijskih koncepata. Toliko da mogu reći kako je on zapravo mala škola vrednovanja. Tako da, prije no krenete s Damodaranom, radije zagrebite po Transfermarktu.

3. DRŽAVNE POTPORE: POVRATAK U BUDUĆNOST

Vjerojatno smo, poučeni izvrsnim iskustvom bivše države, mislili kako će državne potpore od Uljanika napraviti novi Mitshubishi Heavy Industries. Ili, primjerice, Hyundai. Šalu na stranu, još sam ranije istaknuo da poticaji nude suboptimalno stanje, i to ne samo ovdje na blogu, već i na gostovanjima na N1 po pitanju Uljanika.

Sada, kada je karcinom uznapredovao do terminalnog stanja  i kada se državni represivni aparat revno i zelotski uključuje, vrijeme je da se okrenemo sljedećoj “strateškoj grani gospodarstva”, prometu. Nije ovo ruganje pod nazivnicima. Pogledajte samo iznos državnih potpora za taj sektor i sve će biti jasno. Kliknite za nove avanture Martyja McFlyja.

4. STEČAJ ULJANIKA: “DOŠ’O JE I TAJ DAN, UMRO JE PARTIZAN…”

Na simboličnu godišnjicu početka Domovinskog rata, 13. svibnja, proglašen je stečaj Uljanika. Dan je to nikad odigrane utakmice između Dinama i Crvene Zvezde zbog velikih nereda. Oni su označili prekid svake povezanosti između “naroda i narodnosti”. Godinu dana kasnije hrvatski su državljani plebiscitarno odlučili da žele državnu samostalnost. Bez obzira što bi profesor Dejan Jović rekao o tome.

To je glasanje trebalo predoznačiti, osim napuštanje tamnice naroda, još dvije stvari. Prvo, uvođenje višestranačja i demokracije. Drugo, možda i teže, napuštanje socijalističkog modela privređivanja u korist slobodnog poduzetništva i tržišnog natjecanja. Prvog se još igramo, a ovo drugo smo čekali da provede, umjesto drugova, Netko Drugi. Evo kako je to završilo.

5. ALTMANOV Z-SCORE DAVNO JE PROGNOZIRAO PROPAST ULJANIKA

Za profesora se Altmana može reći da je živa legenda. Profesor s njujorškog Sterna, član nekih financijskih Hall-of-Fame popisa (Fixed Income Society’s i Turnaround Management’s), Edward Altman je zasigurno zaslužio ovaj status. Altmanov Z-score se još uvijek koristi za predviđanje vjerojatnosti da će tvrtka otići u stečaj/bankrot u roku od dvije godine.

Pogledajmo graf s ovim pokazateljem za HT i Uljanik. Možete i sami vidjeti i zaključiti ono što je bilo jasno već prije četiri godine, ali definitivno se moglo znati i 2017. A tada su se još uvijek davala jamstva. Zašto smo bacali novac nas, građana, u bunar?

6. KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKE STRANKE? IZVOLITE UPLATNICU NA 74,12 KUNA

Htio bih dati usporedbu koliko hrvatske državljane košta svaki dan financiranja političke nevjerodostojne stabilnosti, aljkavosti, perpetuiranja prelijevanja iz šupljeg u prazno, kojeg zaista mi koji pridonosimo porezima plaćamo. A mi plaćamo. Svaki dan to plaćamo i često – plačemo.

U veljači je prema podacima DZS-a ukupni broj zaposlenih bio 1.375.584. Prema obavljenoj reviziji sa strane Državnog ureda za revizijuhrvatske su političke stranke u 2017. godini prihodovale gotovo 134 milijuna kuna, od čega 102 milijuna kuna iz proračuna (državnog i lokalnog). To je 76% njihovih prihoda. Dokad ćemo im plaćati to što postoje?

NAJČITANIJI ČLANCI OSLIKAVAJU DRUŠTVENU KLIMU

Ovime završavam kratak pregled. Najčitaniji članci dobro dočaravaju klimu koja vlada u našem društvu. Nadam se da ću već u drugoj polovici godine pisati o nekim vedrijim temama.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: