Danas o direktnoj opasnosti koja nastaje kao nuspojava podizanja kamatnih stopa, a tiče se visine američkog duga i njegovog utjecaja na kratkoročne kamatne stope. Posljednjih mjesec dana tržište podiže obrvu – razlika u prinosima na tromjesečne i jednomjesečne američke državne obveznice naglo raste. Rastući američki dug opet je potaknuo rasprave.
FED-OV VELIKI RAST KAMATNJAKA
Za početak, pogledajmo grafikon koji prikazuje razliku (spread) između prinosa za tromjesečne i jednomjesečne obveznice američkog Ministarstva financija.
Izvor: Bloomberg
Grafikon je na Twitteru prenio Mohamed El-Erian te Bloombergov John Authers.
No, spread sam po sebi ne može kazati cijelu priču. Zato pogledajmo kako su se ove dvije komponente gibale odvojeno od početka godine.
Izvor: FRED
Vidimo da su pomaci u prinosima na jednomjesečne obveznice puno većih intenziteta. U prijevodu, prinosi na njih su pali od početka bankarske krize, s oko 4,7 na 3,3 posto. Prinosi na tromjesečne obveznice su blago rasli, s oko 4,9 na 5,2 posto. Dakle, odvajanje ovih dvaju linija prinosa koincidira s bankarskom krizom. U tom trenutku u medijima je bilo dominantno obrazloženje o velikom odljevu depozita iz banaka, koji su tražili siguran prinos i sigurno utočište. Tim više što prinos na dioničkim tržištima koji uključuje određenu premiju rizika iznosi oko 5,5 posto. Velika potražnja za kratkoročnim obveznicama učinila je svoje.
ZAŠTO SU JEDNOMJESEČNI PRINOSI PALI?
Opet ta inflacija! Naime, američki savezni proračun puni se značajno sporije, kako kaže analiza investicijske kuće Moody’s. Prema njima, SAD je prikupio čak 35 % manje poreznih prihoda manje nego lani u ovo doba godine!
Bloombergov John Authers prenio je grafikon Goldman Sachsa, koji taj minus nešto smanjuje, no poanta je ista.
Izvor: Goldman Sachs, Ministarstvo financija SAD-a
Kako je rastuća inflacija pomogla u punjenju lanjskog proračuna, tako sada padajuća inflacija odmaže u ovogodišnjem. A to dovodi američku državu pred mogućnost da već prije ljeta neće moći ispunjavati svoje obveze. Naime, SAD ima ograničenje na zaduženje, pa ako u proračun budu kasnili veći primici, trenutak za novo zaduženje morat će doći ranije i ono će zahtijevati novo podizanje praga zaduženja (debt ceiling). Novo pak zaduženje dolazi od izdanja novih obveznica. Tako najkraći prinosi nisu ugroženi problemom praga zaduženja: dospijevaju prije potencijalnog nastanka problema početkom ljeta. Opet, dakle, ta inflacija koja svojim usporavanjem tempa smanjuje i porezne prihode u američki proračun.
AMERIČKI DUG I POLITIČKE IGRE
Pitanje praga zaduženja je u SAD-u uvijek politička igra moći. Kako je Zastupnički dom Senata pod kontrolom republikanaca, a Senat i dalje pod demokratima, uvijek se radi o tome koliko ustupaka koja strana uspije dobiti. Naravno, svaki put “pet do 12”, što povećava nervozu na tržištu. Nekad to donese i zaključavanje njihove vlade (government shutdown).
Takvo bi političko rješenje moglo donijeti veći američki dug kroz novo zaduženje i, samim time, povlačenje likvidnosti s tržišta u financiranje države. To bi pak moglo djelovati i na dionice, odnosno rezultirati padom vrijednosti zbog manjka likvidnosti.
No, ono što je izvjesno i produbljuje se jest jaz u prinosima između desetogodišnje i tromjesečne američke državne obveznice. Dosad je to bio siguran pokazatelj nadolazeće recesije, a on raste i raste.
Ako ne vjerujete meni, vjerujte svojim očima.
Izvor: FRED
