Kreativno računovodstvo opisuje situacije kada se tehnike korištenja računovodstvenih pravila i propisa koriste u suprotnosti s njihovim namjeravanim ciljem. U većini slučajeva, krajnji cilj takvog korištenja spomenutih pravila i propisa je prikazati poslovanje društva boljim nego što ono u stvarnosti jest. Razlozi za takvo ponašanje mogu biti razni. Od razlike u motivaciji vlasnika i menadžmenta (tzv. agencijska teorija), pritiska ulagača na menadžment poduzeća čije dionice kotiraju na burzi, pa sve do postizanja povoljnijih uvjeta financiranja kod financijskih institucija. No, kako možemo prepoznati takvo ponašanje? O tome nam više može reći Beneish M-Score.
ŠTO JE BENEISH M-SCORE?
Krajem devedesetih, profesor računovodstva sa Sveučilišta Indiana, Messod D. Beneish, razvio je statistički model koji koristi financijske pokazatelje kako bi se provjerilo manipulira li promatrano poduzeće s financijskim izvještajima. Model koristi stavke sva tri glavna financijska izvještaja (bilanca, račun dobiti i gubitka te izvještaj o novčanim tokovima) u svom izračunu. Koncipiran je slično kao i Altmanov Z-score, o kojem ste već mogli čitati na ovom blogu.
U Beneish M-Score modelu, osam financijskih pokazatelja množi se s unaprijed određenim ponderom kako bi se dobila konačna vrijednost pokazatelja. Takva vrijednost se uspoređuje s referentnim vrijednostima i zatim se poduzeće se razvrstava u jednu od tri grupe. Opisi tih grupa su sljedeći:
- mala vjerojatnost manipulacije dobiti
- moguća manipulacija dobiti
- vjerojatna manipulacija dobiti.
POKAZATELJI UKLJUČENI U MODEL
Profesor Beneish uvrstio je osam financijskih pokazatelja u svoj model:
- Indeks odnosa potraživanja kupaca i prihoda od prodaje (DSRI),
- Indeks odnosa bruto dobiti i prihoda od prodaje (GMI),
- Indeks kvalitete aktive (AQI),
- Indeks porasta prihoda od prodaje (SGI),
- Amortizacijski indeks (DEPI),
- Indeks administrativnih rashoda prema prihodu (SGAI),
- Indeks poluge (LVGI),
- Indeks odnosa stavki na temelju nastanka događaja prema ukupnoj aktivi (TATA).
Osim agregatnog pokazatelja, moguće je i izračunati pojedinačne financijske pokazatelje te ih usporediti s pripadajućim referentnim vrijednostima kako bi se detektiralo gdje je moguća manipulacija nastala. Tako se, primjerice, indeks odnosa potraživanja od kupaca i prihoda od prodaje (DSRI) računa dijeljenjem omjera potraživanja od kupaca i prihoda od prodaje iz tekuće godine s istim omjerom u prošloj godini. Ako je taj pokazatelj veći od 1,031, model nam govori kako postoji mogućnost manipulacije. Ako je pak pokazatelj veći od 1,465, onda je mogućnost manipulacije vjerojatna. U tom slučaju, pokazatelj je detektirao da prihodi generiraju (razmjerno) manje novčanog toka u odnosu na godinu ranije. Ipak, uvijek je važno financijama poduzeća pristupiti holistički te proučiti bilješke financijskih izvještaja. Razlog može ležati i u promjenama poslovne politike (gdje se odobravaju veći rokovi plaćanja kupcima). Zato pokazatelje ne treba tumačiti bez šire slike.
NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA – RAZLOG ZA BRIGU?
Poznati slučajevi manipulacija financijskih izvještaja uključuju velike i poznate skandale, poput Enrona i WorldComa s početka stoljeća. No, tu su i noviji slučajevi, poput njemačkog WireCarda, o čemu je i Netflix nedavno objavio dokumentarac. No manipulacije nisu uvijek tako velike i očite, te se M-score pokazatelj računa i na agregiranoj osnovi kako bi se dobila što bolja slika o potencijalnim manipulacijama financijskim rezultatima na razini čitavog gospodarstva.
Pitate se: zašto je takav agregirani pokazatelj važan? Profesor Beneish sa suradnicima je krajem 2022. godine objavio novi znanstveni rad u kojem su dokumentirali negativnu korelaciju između agregiranog M-score pokazatelja i realnog rasta BDP-a s odmakom od 6-8 kvartala. Pojednostavljeno govoreći, što je veća opasnost od manipulacije financijskim rezultatima, to je veća i vjerojatnost za recesiju u iduće dvije godine.
U ožujku ove godine, profesor je model nadopunio s najnovijim podacima. Tako je za Wall Street Journal izjavio da je agregirani M-score pokazatelj (koji je u obzir uzeo gotovo 2.000 poduzeća iz SAD-a) najveći u zadnjih 40 godina.
Prisjetimo se da je i profesor Altman za Bon.hr nedavno izjavio kako očekuje da će stope bankrota poduzeća biti povećane za sve veličine poduzeća, osobito u 2024. godini. Zato je iznimno važno profesionalno upravljati financijama poduzeća i tako spriječiti potencijalne probleme koji mogu nastati u silaznoj putanji poslovnog ciklusa gospodarstva.
Autor: Marko Ćurković
Marko Ćurković je direktor društva Aspera nekretnine koje je član Šted grupe. Od 2015. godine zaposlen je u Šted grupi, gdje je danas, između ostalog, odgovoran za segment financijske analize i poslovnog planiranja. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio i poslijediplomski specijalistički studij Računovodstvo i porezi. U sklopu svog specijalističkog rada, istraživao je u kojoj je mjeri moguće predviđanje bankrota pomoću sintetičkih pokazatelja.
Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.