U srijedu je, osim očekivanog podizanja temeljne kamatne stope za 0,5 posto, Jerome Powell, čelnik FED-a, najavio da buduća dizanja kamatnih stopa neće biti za 0,75, nego i dalje po 0,5 posto ako će biti potrebno. Znalo se da bi očekivani pomak temeljne kamatne stope za 0,5 posto bio najveći pojedinačni kojeg je FED napravio još od 2000. Do kraja ove 2022., budu li povećanja kakve FED najavljuje, doći ćemo na razinu od 3 posto. No, može li američko gospodarstvo pritom izbjeći recesiju, i zašto se koristi pojam bezgrešna inflacija?
BORBA PROTIV INFLACIJE JE NAJVAŽNIJA
Najavljuje se da će od lipnja FED početi “skraćivati” bilancu za 95 milijardi mjesečno. Iznos od 95 milijardi predstavlja oko 1,1% trenutnog iznosa veličine bilance FED-a (oko 8,9 bilijuna dolara ili 8,9×10^12). Treba reći da je početkom pandemije, u ožujku 2020. bilanca FED-a bila i više od upola manja (oko 4,2 bilijuna). Ovakvim mjesečnim tempom trebalo bi preko 4 godine da se FED vrati na staru razinu.
FED smatra da je borba protiv inflacije najvažnija. Izjava, koja predstavlja glavni komunikacijski alat s tržištem, objavljena je u 20 sati po našem vremenu, a onda je od 20,30 do 21,30 održana i konferencija za medije na kojoj je Powell davao dodatna pojašnjenja. Da je FED-u najvažnije povratiti stabilnost cijena, potvrđuje i njegovo odbijanje da komentira ponašanje drugih dijelova vlasti u ovoj konkretnoj ekonomskoj situaciji (vlade, gornjeg i donjeg doma američkog parlamenta), dok god ima zadatak kojeg još nije dovršio. To je popraćeno smijehom prisutnih novinara.
POVOLJNA SITUACIJA ZA SAD
No, treba pogledati i neke druge parametre. Ponuda novca gledana kroz mjeru tzv. široke mjere u odnosu veljača na veljaču (2022. vs 2021.) rasla je 11 %. Nominalni BDP rastao je nešto sporije, 10,6 % godinu za godinom, gledajući prvi kvartal ove godine.
Ovo se može nazvati relativno blažom akomodacijom monetarne politike, jer je važnija ponuda novca od samog dizanja kamatnih stopa. Uz M3 broj, treba se gledati i višak likvidnosti banaka parkiranih kroz REPO ugovore, tzv. reverse REPO. FED je blagajničke zapise američkog Ministarstva financija prodao bankama (banke su to kupile svojim viškom likvidnosti) i obećao da će ih otkupiti nazad po nekoj višoj cijeni. Stanje ukupnog RRPO (reverse REPO) je oko 1,8 bilijuna već par mjeseci. SAD pak ove godine ima povoljnu situaciju s financiranjem deficita države, što zbog povećane stope poreza na dohodak i dobit (povećana na 28 posto za vrijeme Bidena s Trumpovih 21 posto), što zbog izuzetno povijesno dobrih podataka o zaposlenosti i dokidanja programa pomoći. Blagajna Ministarstva financija je pala na niskih 80-tak milijardi krajem 2021., no trenutno se nalazi na razini preko 940 milijardi.
MEKO SLIJETANJE ILI BEZGREŠNA INFLACIJA
Ovakva komunikacija nakon prethodne izjave podiglo je američke indekse za oko 3 posto u dnevnom pomaku. Tako je S&P500 je doša na razinu od oko 4300 bodova, što predstavlja trenutno i neku točku otpora. Može se reći da bi značajniji otpor bio na razinama 4400-4500. Američki je dolar oslabio, pa je najtrgovaniji valutni par EURUSD otišao s 1,05 na 1,06. Prinos na dvogodišnju obveznicu je pao s 2,8 na oko 2,6 posto, a desetogodišnju s oko 3 na 2,9 posto.
Sve su ovo razlozi zbog kojeg FED, a također i dio analitičara misli da FED može ipak izvesti meko slijetanje, koje se zove i bezgrešna inflacija. Naime, kad gospodarstvo i dalje raste, a inflacija se s vremenom ohladi, to zovemo bezgrešna inflacija. FED-ova je procjena da će ciljanih 2 posto inflacije doći u razdoblju od oko 2 godine.
