Gotovo ljetne temperature u svibnju napunile su terase ugostitelja. Premda se situacija, iz ove perspektive, čini dobrom, ako se vratimo sedam mjeseci unatrag, vidjet ćemo pravi pomor. U samo jednoj dekadi listopada 2020. stradale su na stotine ugostiteljskih subjekata. Posljedice se vide i danas.
BLOKADE UGOSTITELJA: Š TO JE NOVO U POSLJEDNJA 3 MJESECA?
Iz donjih dviju tablica (Tablica 1. i Tablica 2.) vidljivo je da je udio ukupno blokiranih u posljednja tri mjeseca povećan s 42% na 43%. Najveći dio takvih poslovnih subjekata blokiran je više od godinu dana. Ipak, najveća promjena u udjelu po promatranim razdobljima dogodio se u broju blokiranih u razdoblju 3-6 mjeseci.
Tablica 1. Broj blokiranih ugostitelja
Tablica 2. Udio blokiranih ugostitelja u ukupnom broju
Kad sam po prvi put napravio ovakvu analizu u veljači 2021., udio blokiranih 3-6 mjeseci unutar godine dana bio je 49%. Sada, tri mjeseca kasnije, taj udio iznosi 21%. Ovu je promjenu uzrokovao protok vremena, Â zbog čega se broj blokiranih pomaknuo iz jedne u drugu skupinu. To se najbolje vidi na udjelu blokiranih 6-12 mjeseci unutar godine dana: u veljači je udio bio 21%, u svibnju iznosi 52%.
Želio sam preciznije odrediti kad su nastupile blokade ugostitelja zbog pretpostavljenog utjecaja mjera Stožera Civilne zaštite. Grafikon 1. te Tablica 3. pokazuju točne datume. Dekada između 9.10. i 18.10. prethodne 2020. godine bila je ključna. Čak 446 subjekata blokirano je u tih 10 dana, što je više no dvostruko više od bilo kojeg drugog tridesetodnevnog razdoblja.
Grafikon 1. Pregled broja blokiranih po mjesecu nastanka blokade
Tablica 3. Razdoblje nastanka blokiranih ugostitelja
CIJENA ZAKLJUČAVANJA
Ako pogledamo grafikon novih slučajeva kojima se Stožer CZ vodio pri normiranju stupnja ograničenja (mjera) u poslovanju i kretanju, onda je razvidno da se radi o uzlaznom kraku u tzv. jesenskom ili drugom valu pandemije koronavirusa.
Grafikon 2. Novi slučajevi koronavirusa u Hrvatskoj
Cijena društvenog troška tzv. zaključavanja očito postoji. Sastoji se, između ostalog, u gubitku postojanja nekih poslovnih subjekata, u kojem kruh zarađuju mnogi zaposleni. Ne treba izbjegavati ovu istinu, koliko god je ona neugodna. Tim više što nastojimo naše društvo graditi na principu solidarnosti. Poduzetnici koji su pogođeni bili su većinom mikro veličine, s nekoliko zaposlenih, koji su izgubili posao. Dakle, pogođeni su i vlasnici i zaposlenici.
JESMO LI BILI SPREMNI?
Moja je hipoteza da je proljetno zaključavanje mnogim poslovnim subjektima bilo takvo da nisu mogli izdržati još jedno te su početkom jesenskog vala upali u blokade. Oni su uglavnom imali slabije rezerve likvidnosti, lošiji financijski položaj i manju mogućnost otklanjanja utjecaja fiksnih troškova i visokog duga. Velika je vjerojatnost da je to kraj životnog ciklusa za te poslovne subjekte: oni će staviti ključ u bravu.
Izrađujem istraživanje za razdoblje od 7 godina (2012.-2019.) za prosječnog poduzetnika po grani industrije i prihodovnom razredu. Želim saznati prosječno stanje likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti, rentabilnosti i novčanog toka. Tim istraživanjem nastojat ću prikazati sliku koliko i kako su poslovni subjekti bili spremni za ovu krizu. Blokade ugostitelja samo su jedan primjer utjecaja krize: neke su grane prošle i lošije, a neke bolje. No, o tome više uskoro.
