Kako se stvaraju ekonomski jarci – koji nemaju rogove – možete pronaći na Investopediji. U želji da se što duže kreira konkurentska prednost i izbjegnu posljedice zakona opadajućih prinosa, četvrti od pet načina jest stvaranje ekonomskog jarka kroz nematerijalnu imovinu tvrtke koja uključuje stavke poput patenata, prepoznavanja robne marke, vladinih licenci i slično. A ovaj put ću vam pokazati kako su oni povezani s CAPEX-om.
BUFFET I MUSK, OPET
Već sam prije spominjao raspravu između Buffeta i Muska. Musku su “jarci strašno dosadni” jer ga zanima proboj u tehnologiji i ulazak u područje gdje dosad nitko nije kročio. Buffet tvrdi da tvrtke trebaju kreirati “slatku poziciju” i ubirati “vrhnje” u budućnosti. Naime, Musk je napao analitičare i time okrenuo poslovnu javnost protiv sebe jer nije odgovarao na upite smatrajući ih “dosadnim”. Treba reći da je obveza Muskove kompanije odgovarati na upite analitičara jer to proizlazi iz burzovne kotacije.
Ulaganje (investicije) općenito u dugotrajnu imovinu, dakle materijalnu i nematerijalnu, po prirodi stvari teži ostvariti efekt koji će donijeti buduću korist veću od sadašnjeg troška ulaganja. Iako je ovo očiti pleonazam, zna se to ispustiti iz vida. U financijskom rječniku, taj se trošak zove kapitalno ulaganje (CAPital EXpenditure) i često ga se označava kraticom CAPEX. Suprotno tome, ulaganja koja imaju karakter operativnog troška (OPEX) se povezuje s poslovnim ciklusom, o čemu je pisano na temu novčanog jaza i radnog kapitala.
RAZVOJNI I ZAMJENSKI CAPEX, KOJA JE RAZLIKA?
U procesu planiranja, CAPEX se može podijeliti na trošak zamjene postojećih kapaciteta i razvojni trošak. Ovdje se ne misli samo na planiranje budućeg CAPEX-a, nego općenito na proces poslovnog planiranja budućih efekata.
Zamjenski CAPEX uglavnom neće dovesti do povećanja prodaje. No, imat će utjecaja na visinu amortizacije, na neto dobit (najmanje kroz amortizaciju, pa onda i kroz umanjeni porez), ali i novčani tok (umanjenje zbog odljeva). Naravno, postoji oportunitetni trošak da se izgube i sadašnje razine prodaje i dobiti u slučaju propuštanja zamjenskog ulaganja.
Razvojni CAPEX bi po definiciji trebao imati utjecaj na visinu prodaje, troškova, ali i amortizacije, troška financiranja (kamate u slučaju duga, troška vlasničkog kapitala ako ide iz glavnice/ zadržane dobiti). Naravno, postoji i utjecaj na neto dobit, ali i novčani tok.
KAKO DOĆI DO CAPEX-A?
Analitičari mogu do iznosa CAPEX-a doći preko podataka iz revizorskih izvještaja, ali i dodatnih podataka iz standardiziranih financijskih izvještaja. U slučaju da toga nema, poslužit će se logikom koji proizlazi iz poznavanja financijskih izvještaja.
Evo prikaza te logike:
Vrijednost dugotrajne imovine na početku razdoblja
+ CAPEX
– Umanjenja vrijednosti
+/ – Revaluacije vrijednosti dugotrajne imovine
+/- Prilagodbe koje eventualno proizlaze iz konsolidacije
– Amortizacija za tekuće razdoblje
= Vrijednost dugotrajne imovine na kraju razdoblja
Radi jednostavnosti se to prikazuje često i kraće:
Vrijednost dugotrajne imovine na početku razdoblja
+ CAPEX
– Amortizacija za tekuće razdoblje
= Vrijednost dugotrajne imovine na kraju razdoblja
Analitičarima je zanimljivo uspoređivati utjecaj CAPEX-a na prethodno spomenute veličine kao neto dobit, visina prihoda od prodaje, novčani tok itd. kako bi procijenili značaj takvog ulaganja. U tom smislu se može raditi i makro-analiza, pisati knjige, održavati predavanja (Google), tj. dobiti stanje poslovnog ciklusa.
POVEZANOST CAPEX-A I MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
Naime, zakon opadajućih prinosa je neumoljiv i kaže da se efekti ulaganja smanjuju kroz vrijeme sa svakom novom dodatnom jedinicom ulaganja. Laički rečeno, to bi značilo da se recesija bliži ako pada razina omjera Prihodi/CAPEX ili Prihodi/Neto dobit itd.
Jednako tako, ako se uđe u recesiju, tada je indeks poslovnog optimizma slabiji, što dovodi do prolongiranja budućih investicija. Naime, kako bi se očuvala potrebna likvidnost, uprava vodi brigu da ima dostatnu likvidnost. Sve kreće od profitabilnosti, a često se koristi kao početna točka EBITDA, stoga:
EBITDA
– CAPEX
– Otplata kredita i kamata
– Isplata dividendi
– Potrebna ulaganja u radni kapital
– Ostale otplate (npr. porezna davanja i plaće)
= Potrebna novčana likvidnost
GREENSPANOVA ZAGONETKA I PRINOSI NA DRŽAVNE OBVEZNICE
Kako sam ranije spomenuo Alana Greenspana, prije nekoliko tjedana je drugi najdugovječniji čelnik FED-a komentirao približavanje prinosa petogodišnje i tridesetogodišnje obveznice Ministarstva financija SAD-a.
Prinos petogodišnje i tridesetogodišnje obveznice zajedno sa stopom deficita proračuna ima iznenađujuće visoku korelaciju s omjerom CAPEX”, rekao je Greenspan. Referirao se na potrebni novčani tok za likvidnost koji je uprava spremna uložiti u dugoročnu imovinu. “Kada se ta krivulja spusti, kapitalna ulaganja rastu, što je pozitivno za gospodarski rast”, rekao je Greenspan.
Naime, ako se dugoročna krivulja spusti ispod kratkoročne u svojem prinosu, to je za FED dobar signal za predstojeću recesiju. To je u literaturi poznato kao Inverted Yield Curve, a dobilo je i svoje posebno ime (Greenspan’s Conundrum ili Greenspanova zagonetka). O tome više možete pronaći ovdje i ovdje.
PRIMJER ANALIZE EFEKATA CAPEX
Na mikro-razini, moguće je usporediti dva konkurenta i vidjeti kakve rezultate je to donijelo u prošlosti te predvidjeti buduće efekte. Ovdje je dana analiza dvije tvrtke koje posluju kao konkurenti, a slične su tržišne pozicije i godina starosti.
Tablica. Usporedna analiza efekata CAPEX
Vidljivo je da su efekti ulaganja u početku na strani ABC tvrtke, koja je malo ulagala, ali imala bolje efekte. No, novi ciklus ulaganja tvrtke ABC dovodi do pada efekata i očito jest da bi za potpuniju sliku trebalo čekati još nekoliko godina da se vidi kako je djelovalo ulaganje, s obzirom da je XYZ u zadnjoj promatranoj godini imao bolje efekte. Treba reći da prema analizi profitabilnosti trenutno ABC bolje stoji od XYZ, no bit će zanimljivo pratiti što će se događati u budućnosti.
Za zaključak se može ponuditi da analiza CAPEX-a može pomoći ne samo u planiranju buduće potrebne likvidnosti, nego i kreiranju očekivanja buduće profitabilnosti. To je zanimljivo ne samo profesionalnim analitičarima i burzovnim investitorima, nego i kreditorima, a ponajviše vlasnicima. CAPEX pozitivno djeluje na kreiranje dobre konkurentske pozicije i stvaranje ekonomskih jaraka.
