Dok su pogledi velikog dijela laika zagledani u kriptovalute i famozni Bitcoin, u pozadini se događa nešto važno na tržištu roba. Da podsjetim, Financial Stability Board, međunarodno tijelo sa sjedištem u Londonu, izdalo je izvještaj o opasnostima kripta na financijsku stabilnost. Tvrdi da je moguće da kriptovalute izazovu globalnu financijsku krizu, poput one iz 2008. U široj se javnosti zato rijetko raspravlja o robnom tržištu i njegovim kretanjima, izuzev energenata. Dao sam svoj skromni doprinos analizom cijene kave, a sad pogledajmo kako je cijena drva poludjela tijekom prošle i ove godine. To bi moglo kratkotrajno pomoći i našoj drvnoj industriji.
LUDA VOŽNJA ROLLERCOASTEROM
Cijena drva je lani doživjela spektakularni rast, pa ogromni pad, pa potom rast i onda opet divljala početkom ove godine. Bitcoin je gotovo sedativ u usporedbi s rollercoasterom koji može priuštiti trgovina drvnom građom. No, što se to osobito dogodilo u 2021.?
Izvor: Yahoo Finance
Prošlogodišnji oporavak svjetskog gospodarstva, kroz otvaranja gospodarstava i trgovine te nezabilježene količine fiskalnih poticaja koje su direktno ušle u ekonomiju, zaobilazeći pritom mehanizam emisije novca. Uobičajeni je put da središnje banke emitiraju novac putem plasmana poslovnim bankama. One pak, koristeći sustav procjena kreditnih rizika, plasiraju novac fizičkim i pravnim osobama. Tako bi to trebalo biti.
DOBRA STARA VREMENA
Razbuktana inflacija će stariji dio populacije podsjetiti na “dobra stara jugoslavenska vremena”, što ima smisla. Neodoljivo podsjeća na utiskivanje novca direktno u sustav kao u Jugoslaviji, zaobilazeći poslovne banke. Posljedica toga je ogroman rast većine burzovnih indeksa, ali i cijena roba. Ipak, bilo bi nepošteno sve pripisati djelovanju koje dolazi iz ogromnih fiskalnih poticaja. Tu su i povećanja cijena energenata, koje su narasle zbog naglo probuđene potražnje. Vuk Vuković, naš politekonomski analitičar, smatra da je inflacija ponajviše uzrokovana smetnjama u dobavnim lancima. Njihovim bi se razrješenjem inflacija trebala vratiti nazad na normalnije razine.
Kako nije bilo ulaganja u proizvodne kapacitete u kriznoj 2020., za to je sad dobrano prekasno. Dakle, troše se prethodno akumulirane rezerve nafte i plina, kako bi se obuzdale cijene. No, upravo smanjenja rezervi ispod kritičnih razina povratno djeluje na cijene na tržištima, preko očekivanja. Sve je dodatno zakomplicirano zbog problema u dobavnim lancima i inflacija koja je nastala 2021. sve je samo ne kratkotrajna.
FED je stoga odlučio djelovati protuciklički, pa se zaustavlja program otkupa vrijednosnica i započinje ciklus podizanja temeljnih kamatnih stopa. Time se želi zauzdati inflacija. Očekivanja su među većinom analitičara da će inflacija postupno otupiti te u drugoj polovici godine biti stavljena pod kontrolu. Ipak, dok god traje koronakriza, pojačana volatilnost cijena bit će prisutna na gotovo svim tržištima. Sad pogledajmo kako je to pandemija indirektno potaknula veliku volatilnost cijena drva.
TRŽIŠTE NEKRETNINA KAO VELIKI POKRETAČ
Populacija koja dostiže dob od 30 godina, kad obično kupuje kuće i zasniva obitelji, znatno utječe na povećanje potražnje za nekretninama. Pandemija je nagnala mnoge na rad od kuće, što je potaknulo kupnju nekretnina, budući da je mjesto rada postalo manje važno. Osobito su traženi topliji i sunčaniji krajevi. U Hrvatskoj je zabilježeno povećanje cijena na Jadranu, osobito uz Istru i Primorje, gdje nemali dio potražnje dolazi i od stranaca. Promjene u demografskoj strukturi, s više razvedenih i samaca, dodatno jačaju potražnju. Neke su migracije potaknute i potragom za područjima s blažim epidemiološkim mjerama, osjećajem sigurnosti (nižim stopama kriminaliteta), kao i povoljnijim poreznim rezidencijama.
U SAD-u je specifično da se 90 % stambenih jedinica novogradnje gradi od drva. Takav sentiment ima svoje efekte na cijenu, osobito u svjetlu pojačanih troškova koji dolaze i od klimatskih promjena. Građevinske tvrtke gomilaju materijal kako bi izbjegle nestašice. I one mijenjaju svoju paradigmu od JIT-a prema just-in-case. Trading Economics u svojim analizama, osim gomilanja materijala zbog mogućih nestašica, ističe i znatno više temperature koje dopuštaju graditeljima da zadrže svoju aktivnost. Za SAD postoji i pitanje udvostručenih carina na kanadsku građu. One su dovele do dodatnog pritiska na cijene, jer SAD uvozi 50 % svojih potreba.
Poremećaji u opskrbi i dalje su tu, nakon što su rekordne padaline u Kanadi u studenom poremetile prometnu mrežu. Tako se u siječnju obrađenim drvom trgovalo po oko 1000 dolara za jediničnu mjeru od tisuću stopa daske. Bila je to najniža razina od predbožićnog razdoblja, jer je potražnja pala zbog rastućih troškova i uskih grla u transportu, odnosno nedostatka radne snage. Poteškoća, naime, nema samo u gradnji, već i kod nabave (transporta) građevinskog materijala.
VOLATILNOST CIJENA DRVA NA 75-GODIŠNJEM MAKSIMUMU
Projekti se odgađaju ili otkazuju, a ponegdje zbog velikih oscilacija u cijenama, određeni projekti postaju i neprofitabilni. Posebno je to izraženo ako se kompanije nisu na vrijeme osigurale od promjene cijena. Volatilnost cijena obrađenog drva je na 75-godišnjem maksimumu, prema nekim analizama. Pad cijena krajem siječnja gotovo je nezabilježen u razdoblju od tjedan dana i pripisuje se upravo logističkim pitanjima (transport) i produljenim rokovima isporuke. U veljači su, barem dosad, cijene opet drastično porasle. Analitičari ne očekuju povrat na pretpandemijske razine cijena u duljem roku, s obzirom na to da postoji velika potražnja za novogradnjom.
Izvor: Yahoo Finance
U kraćem roku, ne može se zanemariti utjecaj FED-a koji će nastojati ohladiti inflaciju, što će za posljedicu imati kratkoročno smanjenje potražnje. Ovakva situacija ide i na ruku u konsolidiranju lošijih prethodnih poslovnih rezultata hrvatske drvne industrije, o čemu piše Lider.
PRILIKA ZA HRVATSKU DRVNU INDUSTRIJU
Obrazlažu situaciju ovako: “Jedan od uzroka manjka ponude drvne građe bila je i odluka kanadske vlade da se siječe manje drva u toj zemlji (također velikoj izvoznici) zbog ekoloških razloga, a istodobno je američka vlada financirala gradnju kuća svojim građanima. Zbog toga je potražnja iz Amerike toliko narasla da su se cijene udvostručile pa su njemački pilanari, koji su veliki dio proizvodnje izvozili u skandinavske zemlje, odlučili raskinuti ugovore sa Skandinavcima i plasirati proizvode u SAD.
Koliko im se taj zaokret isplatio, pokazuje i to što su u raskid ugovora ukalkulirali i penale koje su morali platiti skandinavskim kupcima. U zemlji u kojoj je poslovna etika na mnogo višoj razini nego kod nas pilanari su se odlučili na takav potez, što je najbolji pokazatelj kakve su se promjene dogodile.” Razgovarao sam s veletrgovcima, koji su mi potvrdili ove navode. Prisnažili su da Amerika i Kina ne pitaju za cijenu na europskom tržištu. Povišena cijena drva mogla bi, dakle, našoj drvnoj industriji kratkotrajno pomoći. U duljem roku, valja rekonstruirati čitave lance vrijednosti i model poslovanja.
