Još sam početkom 2022. upozorio da će inflacija biti tema godine, kao i da će poduzeća i građani biti pogođeni višim cijenama energenata. Odluka Vlade, donesena ujesen, kako HEP treba podnijeti znatan dio porasta troškova, ozbiljno je ugrozila njegovo poslovanje. Cijena struje u Hrvatskoj, baš kao i u Europi, u cijeloj prošloj godini bila je povišena. Vrhunce smo gledali krajem ljeta, kad je energetska kriza doživjela vrhunac, a kombinacija suše i vrućina ozbiljno nagrizla proizvodne kapacitete. Tad je spot cijena u Njemačkoj dosegnula rekordnih 700 EUR/MWh, a u Hrvatskoj oko 500.
CIJENA STRUJE U HRVATSKOJ I EU PADA
Ove su cijene električne energije, nakon blage i vlažne zime, drastično pale u odnosu na rekorde prošlog ljeta. Znatno su niže i od razina na kojima su se nalazile u ovo vrijeme prošle godine. Ove je zime bojazan na razini Europe bila ponajprije vezana uz dostupnost plina. No, topla i vlažna zima, uz visoke rezerve plina, odagnala ih je i nagovijestila povoljnije uvjete u čitavoj prvoj polovici godine.
Naime, još je početkom travnja, nakon obilnih snjegova i dovoljno kiše, bilo jasno kako nas čeka znatno bolja hidrološka godina. O tome piše i u analizi OIE Hrvatska: “Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u naredna dva mjeseca se očekuju velike energetske vrijednosti dotoka vode. To ujedno znači i povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije sigurnost opskrbe potrošača u duljem višemjesečnom razdoblju i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava.”
DOBRA HIDROLOŠKA GODINA SPAŠAVA HEP?
Specifičnost hrvatske proizvodnje električne energije jest taj da se u znatnoj mjeri oslanja na hidroelektrane. Čak i HEP na svojim stranicama pod “Ovisnost o hidrološkim uvjetima” navodi: “Polovicu HEP-ovih proizvodnih kapaciteta čine hidroelektrane, stoga hidrologija igra važnu ulogu u aktivnostima Tvrtke. Poznato je da je proizvodnja hidroenergije izrazito isplativa, uz viši kapacitet iskorištavanja i da značajno pridonosi postotku zelene energije koju HEP proizvodi.” Iz priloženog možemo zamijetiti kako HEP otvoreno tvrdi da njihov financijski rezultat u značajnoj mjeri ovisi o klimatološkim prilikama. Riskantno!
Ove godine, čini se, veća proizvodnja energije iz hidropotencijala ne bi trebala biti upitna. Situacija u kojoj HEP u ljeto ulazi s visokim vodostajem riječnih tokova i popunjenošću akumulacija ide mu osobito na ruku. Naime, otkupna cijena struje u Hrvatskoj i južnom dijelu Europe viša je ljeti. Tad je potražnja za strujom velika zbog potrebe za hlađenjem prostora. Nekad valja imati i malo sreće.
No, ako HEP bude služio kao Vladin bankomat i ne bude smanjivao rizike u poslovanju, ponovno će upasti u poteškoće. A pogodite tko će onda platiti cijenu.
