Sjećate li se situacije iz proljeća 2020., kad nafta nije mogla naći kupca? Taj supercontango već sam u tom trenutku nazvao superproblemom. Naime, “zaustavljanje i ponovno pokretanje proizvodnje je izuzetno skupo”. Tome se, u posljednje vrijeme, pridružila i sve veća podinvestiranost u kapacitete za proizvodnju te preradu nafte. Kakve posljedice ima manjak rafinerija nafte te kako će ova situacija utjecati na cijene energenata?
KOLEKTIVNA ILUZIJA O DEKARBONIZACIJI
Razmjeri iluzije o brzoj energetskoj tranziciji počeli su biti jasno vidljivi posljednjih godina kod zatvaranja njemačkih nuklearnih elektrana. Nedugo nakon invazije na Ukrajinu, Jamie Dimon je upozorio: “Ako smo naučili lekciju iz Ukrajine, onda je to da trebamo jeftinu, pouzdanu, sigurnu i stalnu energiju, od koje 80 % dolazi iz nafte i plina. A ovaj će udio biti vrlo visok u sljedećih 10 ili 20 godina.” Nije bio usamljen u svojim prosudbama. “Zabrinut sam da se investitori susprežu od investiranja u rafinerije na temelju prognoza o dekarbonizaciji, koja možda nemaju veze sa stvarnošću”, riječi su generalnog tajnika Međunarodnog energetskog foruma (IEF), Josepha McMoniglea iz rujna prošle godine.
U listopadu 2022. upozorio sam na moguću nestašicu dizela, koja nije samo proizvod ograničenja cijena, već i nestašica drugih goriva. Nestašice ili visoke cijene plina tjerale su kupce prema lož-ulju, čime je došlo do istiskivanja ponude dizelskih goriva. Prošlogodišnji izvještaj spomenutog IEF-a i S&P Globala kaže: “Rekordnih 3,8 milijuna barela na dan destilacijskih kapaciteta je zatvoreno između 2020. i sredine 2022., s obzirom na to da je pandemija oslabila marže, ubrzala zatvaranja rafinerija te potaknula pretvorbu rafinerija u ona za biogoriva ili distribucijske terminale.” Pogledajmo što kaže o maržama.
CIJENE ENERGENATA POD PRITISKOM
“Rafinerijske marže su se napuhale ranije ove godine [2022., op.prev.] do rekordnih 35 do 50 dolara po barelu, umjesto normalnijih 10 dolara po barelu. Izvještaj pokazuje da Rusija i Kina imaju dostupne rafinerijske kapacitete, no sankcije ograničavaju ruski izvoz, a interne politike kineske.” Što se događa? Ehsan Khoman, analitičar najveće japanske banke MUFG, izjavio je za Reuters: “Uz globalnu potražnju za naftom koja doseže rekordne razine i nedostatak dodatnog kapaciteta za preradu nafte uzrokovane gotovo desetljetnom podinvestiranošću potaknutom ESG-om, rezultira višim opterećenjem rafinerija nafte. To opterećuje globalni sustav rafinerija, podržava [više] marže i hrani volatilnost cijena goriva.”
Vitolov izvršni direktor Russell Hardy u istom članku dodaje: “Volatilnost dolazi od proizvoda jer je kapacitet rafinerija jako, jako tanak. Mnogo se rafinerija zatvorilo tijekom COVID-a, a Zapad zapravo nema proizvodni kapacitet koji mu treba, posebno sad kad ruski izvoz ide prema Aziji.” To ne znači da će cijene energenata na crpkama, posebno dizela, porasti odmah. Ili da čak neće biti ni povremenog pojeftinjenja narednim godinama. Povećana volatilnost, uostalom, znači česte i značajnije promjene cijena. Ali možemo zaključiti da je dugoročni trend onaj uzlazni, ako se ne dogodi veliko geopolitičko preslagivanje ili znatan tehnološki skok.
KAKO SE PRIPREMITI NA VIŠE CIJENE?
Ako znamo da će cijene u srednjem i dugom roku ići prema gore, onda moramo ažurirati svoje poslovne planove. Ulazimo li, primjerice, u investiciju proširenja trajnih nasada i kalkulirali smo s 1,20 eura za litru plavog dizela u narednih 10 godina, možda je bolje računati s 1,60 eura. Slično će biti i s drugim, energetski intenzivnijim poduzetničkim projektima. Savjetujem, kao i obično, da napravite više scenarija. Jer, “ako samo čekate ono što će se dogoditi bez razrađenog scenarija s alternativama ili promjenama cijena, nećete samo ugroziti vaš posao, već i zdravlje. Nepoznato je često najveći izvor brige i tjeskobe.”
Već sam govorio kako “nedostajući rafinerijski kapaciteti imaju puno veze sa zatvaranjem u proljeće 2020. i nedostatkom investicija”. No, od tog zaključka kruha nema: ako troškovi energije imaju važno mjesto u vašim poslovnim izračunima, onda s jedne strane trebate kvalitetan izračun i objektivnu procjenu situacije. S njima možete tražiti alternativu i rezervna rješenja ako se dogode određeni scenariji. Ako dobro poznajete svoj posao, ali niste na “ti” s izradom poslovnih planova i ovakvih izračuna, možda je vrijeme da se upoznamo.
A svakako se, ako već niste, prijavite za moju Tjednu čitanku i redovito pratite kretanja kamatnih stopa, cijena energenata te važnih ruda i materijala.
