U prva tri tjedna ove godine, burze donose mnoštvo zanimljivih događaja. Kamo idu cijene plina? A kamo cijene sirovina? Š to nam donosi slabi dolar i za kakve bi se kamatne stope mogle odlučiti središnje banke? Provjerite u ovom kratkom pregledu.
CIJENA PLINA PALA NA RAZINE S KRAJA LJETA 2021.
Prošlog je tjedna cijena (17.1.2023.) europskog plina na burzama dosegnula cijenu nešto ispod 52 EUR/MWh. Na toj razini nije bila od kolovoza 2021. Snažnije otvaranje Kine može utjecati na porast cijene plina (i na cijene sirovina, no o tome kasnije). No, toplije vrijeme tijekom prve polovice klimatološke zime zaista je spasilo Europu.
Prošlog je tjedna bila predstavljena analiza iz ECB-ove publikacije “kako će inflacija poništiti vrlo snažan rast plaća u cijeloj eurozoni kojeg očekuju u narednim kvartalima”. Time nam ECB poručuje da će ne samo rast plaća, već i inflacija biti vrlo velika.
TMURNE NAOČALE MMF-a
MMF je kroz lik svoje glavne operativke, Kristaline Georgieve, poručio prošlog tjedna da će “rast dosegnuti dno ove godine”. Dodaju da će se uvjeti poboljšati tek 2024., da je inflacija i dalje visoka te da središnje banke ne mogu “prerano povući nogu s kočnice”. U skladu je to i s anketom koju provodi Davos (WEF, Svjetski ekonomski forum): dvije trećine ispitanih ekonomista diljem svijeta očekuje recesiju.
KAKO TRŽIŠ TE VIDI AMERIKU I EUROPU NA POČETKU 2023.
Ako bacimo načas pogled na europski Stoxx600 te njemački DAX indeks u odnosu na američki S&P500, evo rezultata s petkom 20.1., od početka 2023. godine u 17 sati:
- S&P500 rast oko 0,5 %
- DAX rast oko 6,7 %
- STOXX Europe 600 rast oko 5,6 %.
Da ima vatre u tom dimnom signalu, vidljivo je i iz ankete globalnih fond-menadžera koju kontinuirano desetljećima provodi Bank of America.
Izvor: BofA Global Fund Manager Survey
Gornji je grafikon iz newslettera Johna Authersa s Bloomberga od srijede 18.1. Vidi se da je udio onih koji ulažu izvan SAD-a gotovo najveći ikad (oko 40 %). U ovu se priču jasno uklapa i slabost dolara. U znatnoj mjeri to dolazi i od tzv. FED pivota: očekivanja da će FED zaokrenuti svoju monetarnu politiku.
CIJENE SIROVINA
Sad kad znamo cijene plina i dolara, vrijeme je da pogledamo i cijene sirovina. Sjetite se da sam početkom 2022. najavio nagli rast dolara. Obrnuta situacija, odnosno slabost dolara povijesno pogoduje sirovinama i tržištima u razvoju, što bi mogla biti vrlo kontraška “dobra oklada” u idućim mjesecima. Pogotovo ako ste uvoznik!
Naime, globalni scenarij o usporavanju 2023. može lako usporiti potražnju u ovoj godini, što bi se reflektiralo i na cijene sirovina. To dovodi do prilagodbe na strani ponude. Baltic Dry Index uvijek je dobra provjera. On je u padu oko 8,4 % u prva tri tjedna 2023.
BLIŽE SE SASTANCI FED-A I ECB-A
Početkom veljače FED i ECB imaju svoje sastanke na kojima će se donijeti odluka o kretanju kamatnih stopa. Približavanjem datuma sve je više licitacija koliko će središnje banke podignuti kamatne stope. Za FED većina smatra da će na sastancima u veljači i ožujku odlučiti o podizanju po 0,25 postotnih bodova. Na zadnjem prosinačkom sastanku, dok je Argentina gasila hrvatski san o svjetskom zlatu, na drugom kraju svijetu zasjedao je FED. Powell je objavio da će u 2023. temeljne kamatne stope biti u rasponu preko 5 %. Trenutno se nalazimo u rasponu 4,25 – 4,50 %, pa bi se očekivanih ukupno 0,50 postotna boda, došli na granicu od 5 posto.
Kod ECB-a se očekuje podizanje za 0,50 postotna boda u veljači. No, daljnja podizanja trebala bi biti, ako će ih biti, po 0,25 %. Europa je trenutno na razini gornje granice raspona od 2,5 %, pa je ECB, nakon što je u lipnju prošle godine vidio da situacija klizi van kontrole, izvadio Europu iz sna desetljetne noći negativnih kamatnih stopa, da parafraziram Shakespearovu komediju. Ako čitate ovaj blog dulje vrijeme, onda znate da sam bio izrazito kritičan prema toj dugogodišnjoj politici. Š tetu će trpjeti ponajviše budući europski umirovljenici: sadašnji već trpe.
GASI LI SE EUROPSKA INFLACIJA?
Iako se inflacija u Europi gasi, pažljivi promatrač zna da i dalje ostaje problem strukturalne inflacije. Naime, na početku smo spominjali značajan pad cijena plina. Za ukupnu (headline) inflaciju je to jako bitno, no za temeljnu (core) manje, jer se temeljna inflacija izražava bez utjecaja hrane i energije. Velik i nagli pad cijena, naglašava John Authers s Bloomberga, djeluje kao veliko i naglo smanjenje poreza. Otvara priliku da se raspoloživ dohodak utroši negdje drugdje. Čik pogodi kako će to djelovati na inflaciju u kratkom roku! Pogotovo onu temeljnu. No, baš taj nagli pad utjecaja energenata na ukupnu inflaciju stavlja ECB na kušnju da preispita odluku o daljnjim podizanjima. Tim više ako FED uspori!
Nedavno sam objavio kako je razlika između prinosa američke i njemačke desetogodišnje obveznice u padu. Američki je spread na koncu trećeg tjedna 2023. bio na oko 3,50 %, a njemački 2,17. Apsolutni iznos razlike je 1,23 %. Vidi se trend u zadnjih mjesec ili dva da percipirani rizik u Njemačkoj (pa onda i u Europi) jenjava. Bivši Finanzminister, a sada njemački kancelar zato kaže da će Njemačka sigurno ove godine izbjeći recesiju.
Š TO RADE BANKE I ZAŠ TO JE VAŽNA OPERATIVNA POLUGA
Možda tržište sugerira nešto drugo od čelnika MMF-a i ekonomista u Davosu.
Jedan takav primio sam i od svojih klijenata. Radi se o dvama višegodišnjim investicijskim projektima za koje je potrebno kreditno financiranje. Iako uvijek treba gledati bonitet poslovnog subjekta, ipak mi je signifikantno da je jedna ponuda bila oko 4 %, a druga malo preko 7 %. Usporedio sam to i sa zadnjim podacima koje objavljuje HNB. Tako i sami možete pogledati koje su, na mjesečnoj razini, prosječne kamatne stope, za depozite i za kredite. Prva ponuda je puno bliže tržišnoj realnosti nego druga, pa mi se čini da jedna poslovna banka možda percipira puno veći tržišni rizik kojeg nastoji ugraditi u cijenu. U prijevodu, čini se da se ne radi toliko o bonitetu samog klijenta.
No, to nas dovodi do pitanja o operativnoj polugi i točki pokrića. Ako ne znate kolika je operativna poluga vašeg poduzeća ili koja je točka pokrića, onda možete krivo procijeniti svoje poslovanje i općenito stanje u gospodarstvu. To može dovesti do vrlo skupih pogrešnih odluka: a sad nije dobro vrijeme za pogreške.
