Cijene sladoleda i kugličari: koliko će rasti globalno tržište sladoleda u ovom desetljeću?

Cijene sladoleda

Jučerašnje gostovanje u Otvorenom obilježile su cijene sladoleda. Premda sladoled nije proizvod koji je dominantan u turističkoj potrošnji, a slastičarnice nemaju visoku pregovaračku moć na tržištu s gotovo savršenom konkurencijom, nekoliko rekla-kazala slučajeva je nepotrebno uzburkalo osjećaje javnosti. U ovom kratkom pregledu provjerite o čemu je sinoć bilo riječi, ali i zašto je globalno tržište sladoleda u porastu.

CIJENE SLADOLEDA: ŠTO UTJEČE NA FORMIRANJE?

U uvodu sinoćnje emisije postavljeno je nekoliko pitanja: “Zašto divljaju cijene hrane diljem jadranske obale? Zašto kuglica sladoleda stoji 3,5 eura, a pizza 18?” Rekao bih najprije da se radi o pojedinačnim slučajevima, nikako o prosjeku cijena. Na kraju, radi se o uslugama u ugostiteljskim objektima. Ako ste, primjerice, poželjeli sladoled koji sadrži samo organske sastojke u nedavno renoviranoj slastičarnici u strogom centru grada, zasigurno ćete platiti više nego što je uobičajeno. Tome će pridonijeti neki od ovih faktora:

  • više cijene najma prostora
  • trošak uređenja
  • viši troškovi sezonskih radnika
  • viši troškovi sirovina za sladoled (posebno šećera)
  • više cijene struje za hlađenje i slično.

Slično je i za pizzu. Jedna margherita u Koprivnici ili Sisku ne može i neće stajati jednako kao i frutti di mare s lokalno ulovljenim plodovima mora u Dubrovniku ili Rovinju.

Pitanja su, samim time, nezahvalno postavljena. Tržište nema mnogo milosti prema ponuđačima sladoleda ili pizze: ako cijenu postave previsoko, kupci nisu glupi. Jednostavno će prošetati do konkurenta na drugoj strani ulice i platiti manje.

KUGLIČARI I DRUGI KATASTROFIČARI

Ministar financija je nedavno izjavio, a preneseno je u Otvorenom: “Općenito, porast cijena je nešto što nas brine i kad čujete koliko te cijene rastu, to je nešto što je u svakom slučaju neprihvatljivo. Moram priznati da me na neki način to i plaši. Dakle, strahujem od dugoročnih učinaka takvog porasta cijena. Mislim da postoji opravdana bojazan da, ukoliko cijene nastave rasti tom dinamikom, iako službena statistika koja govori o inflaciji ukazuje na kontinuirano slabljenje inflatornih pritisaka, cijene pojedinih proizvoda, pa između ostalog i kuglica sladoleda koju navodite – ja ne znam da je tolika cijena – je nešto što zabrinjava i što može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i gospodarstvo općenito. Ljudi su prilično osjetljivi, posebno sada, u ovim okolnostima.”

Na to sam odgovorio: “Ponovit ću, intervencionizam je glavni razlog zašto imamo porast cijena. Znači, miješanje politike i države u to.” Sudbina hrvatskog turizma nije u rukama nekolicine slastičara, to bi bilo fatalistički. Zato kugličari, analitičari koji vire u kristalnu kuglicu sladoleda i iz nje čitaju budućnost, imaju vrlo slab prognostički model. Možda se mogu pridružiti turizmofobima u svom neosnovanom strahu za hrvatski turizam.

ŠTO ĆE BITI S TRŽIŠTEM SLADOLEDA?

Završimo konstruktivno. Analize globalnog tržišta sladoleda predviđaju CAGR za ovo desetljeće u visini od tri do pet posto. Grand View Research ističe da je “globalno tržište sladoleda vrijedilo 79 milijardi dolara u 2021. i da se očekuje širenje po CAGR-u od 4,2 posto od 2022. do 2030.” Najveći udio u distribuciji u ovom razdoblju zadržat će retail segment, koji trenutno drži oko tri četvrtine tržišta. Istraživanje navodi i da “proizvođači povećavaju svoj raspon proizvoda uključivanjem funkcionalnih sastojaka, organskih, biljnih i egzotičnih okusa u sastav proizvoda kako bi zadovoljili promjene u potražnji.”

Ako ćemo suditi po ovim i sličnim istraživanjima, cijene sladoleda u najvećoj mjeri ipak su zadane globalnim uvjetima, a on se najvećim dijelom ne prodaje na kuglice. A hoće li upravo sladoled toliko ozlovoljiti naše goste da će se okrenuti na peti i vratiti kućama, vidjet ćemo vrlo brzo. Upamtite, iduća dva tjedna su ključna!

***

Emisija Otvoreno, 4.7.2023.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: