Prema nedavnom izvještaju, svjetski indeks cijena hrane koji objavljuje FAO ostao je stabilan u studenom, na 120,4 boda. Podsjetimo, još sam prije pola godine ustvrdio kako je izvjesno “da ćemo još neko vrijeme gledati smanjenje brzine inflacije hrane, ali ne i pad cijena na staro”. Provjerimo, dakle, hoće li cijene u poljoprivredi doživjeti skoru stabilizaciju ili će se brod ljuljati još neko vrijeme.
VEĆA PROIZVODNJA ŽITARICA
Ova razina indeksa cijena hrane najniža je od ožujka 2021. godine. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, zabilježen je pad od čak 10,7 %. Cijene žitarica, osobito kukuruza i pšenice, pale su za 3,0 % i 2,4 % mjesečno. S druge strane, cijene biljnih ulja porasle su za 3,4 %. One su, kako navodi Reuters, “potaknute uglavnom skokom cijena palminog ulja zbog aktivnijih kupovina vodećih uvoznih zemalja i sezonski smanjene proizvodnje u ključnim zemljama proizvođačima”.
FAO je, isto tako, povećao prognozu svjetske proizvodnje žitarica za rekordnih 2.823 milijarde metričkih tona, što predstavlja povećanje od 0,9 % u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, upozorava na ograničenje rasta površine posijane pšenice u narednoj zimskoj sezoni.
Što se događa s hrvatskim tržištem? Poslovni dnevnik prenosi izjavu Mladena Jakopovića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, u kojoj ukazuje na ono što već znamo: cjenovnu i logističku volatilnost postpandemijskog i ratnog razdoblja na svjetskim tržištima. Utjecaj ASK mogao bi, bez obzira na konačno pozitivan ishod, mogao bi biti poguban za svinjogojstvo na istoku zemlje, i to ne samo ono tradicionalno. Njena je pojava samo naglasila važnost poslovnog planiranja i proaktivnog, umjesto reaktivnog poduzetništva u poljoprivredi.
CIJENE U POLJOPRIVREDI STABILNIJE U 2024.?
Jakopović predviđa stabilizaciju cijena i proizvodnih količina u 2024. godini, uz izazove vezane uz izvoznu potražnju i regionalnu konkurenciju. Zasad to izgleda vjerojatnim na općoj razini, premda pojedine kulture mogu odstupati. Uz to, ističe i važnost prilagodbe novim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje do 2027. Potonja bi za hrvatske poljoprivrednike trebala osigurati preko 3,7 milijardi eura proračunskih sredstava u višegodišnjem razdoblju.
Ako ste, dakle, poljoprivrednik i tražite način kako prebroditi sve ove izazove, ključno je da vaše investicije imaju kvalitetnu podlogu. To znači dobro razrađen poslovni plan, s uključenim scenarijima kretanja troškova i prodaje te stabilne izvore financiranja. Neke od čestih financijskih pogrešaka vidim upravo u sektoru poljoprivrede. Važno je znati kad se, kod koga i koliko zadužiti, a nekad je najbolja investicija ona koju – preskočite. Posebno ako svi oko vas kreću s istom “hit” kulturom.
Kako dobiti pomoć u pripremi poslovnog plana te financiranju vaše sljedeće investicije? Za početak, kontaktirajte me i dogovorite sastanak: potom možemo pronaći model suradnje koji vam najviše odgovara.
