Unatoč svim poteškoćama koje smo prošli u 2022. godini, tržište osobnih automobila unutar EU pokazalo se otpornijim od očekivanog. Završilo je na -4,6% u odnosu na 2021., dok je tržište komercijalnih vozila ipak palo za značajnih -14.6%. Od svih izazova: utjecaja covid-krize, rata u Ukrajini, prekida opskrbnih lanaca, nedostatka radne snage te nedostatne proizvodnje poluvodiča i čipova, najviše utjecaja na autoindustriju imao je ovaj posljednji. Poluvodiči i čipovi bili su tražena roba, a njihov manjak doveo je do smanjenja proizvodnje automobila. Samim time, dogodilo se i smanjenje prodaje i broja registracija automobila na tržištima EU.
POLUVODIČI I ČIPOVI: U ČEMU JE RAZLIKA?
Zašto su poluvodiči i čipovi toliko važni u proizvodnji automobila? Najprije razjasnimo pojmove. Poluvodič je materijal, a ne uređaj ili proizvod. Za razliku od njega, čip, napravljen od poluvodiča, elektronički je dio koji upravlja sustavima. Današnji poluvodiči najčešće se izrađuju od kristala silicija. Čipovi se pak, zbog svojih malih dimenzija, često zovu i mikročipovi. Jedan čip može sadržavati i tisuće tranzistora. Čipovi veličine poštanske markice imaju i milijarde tranzistora.
ŠTO SU POLUVODIČI
Izraz poluvodič prvi je koristio Alessandro Volta daleke 1782. Prvi patentirani poluvodički uređaj izumio je Jagadis Chandra Bose 1901. Početak masovnije primjene poluvodiča počeo je izumom tranzistora 1947. u Bell Labsu, američke telekomunikacijske tvrtke United States Bell System.
Po svojim svojstvima poluvodič je negdje između dobrog vodiča i izolatora. Jedinstven je u načinu na koji reagira na električnu struju: ima znatno niži otpor protoku struje u jednom smjeru negoli u drugom. Zbog tih svojstava, idealan je za kontrolu struje u uređajima.
Bez otkrića poluvodiča ne bi bilo ni računala, jer ne bismo imali ni tranzistore ni diode. Poluvodiča ima jako mnogo. I plastike mogu biti poluvodiči: masovnu primjenu možemo vidjeti u proizvodnji svjetlećih dioda (LED).
A ŠTO SU ČIPOVI?
Čipovi su po definiciji elektroničke komponente dobivene rezanjem pločice poluvodiča. Služe kao nosač elektroničkog elementa ili cijelog integriranog sklopa u koji su ugrađeni tranzistori, diode, otpornici i kondenzatori, međusobno spojeni u elektronički sklop. Čipovi se leme na tiskanu pločicu.
Prvi sklop s ugrađenim tranzistorom, otpornikom i kondenzatorom izradio je 1958. Jack Kilby iz američke tvrtke Texas Instruments. Nakon izuma tranzistora, čipovi su najvažniji izum na kojem se temelji moderna mikroelektronika.
Diode i tranzistori nastaju nanošenjem slojeva difuzijom ili implantacijom poluvodiča. Prvo se nanosi fotoosjetljivi sloj, a potom se određena područja pokrivaju maskama. Nakon stavljanja maski slijedi difuzija ili implantacija. Tako poredani čipovi se ispituju, te potom izrezuju, postavljaju u liniju, stavljaju se izvodi na rub pločice te ugrađuju u kućište s vanjskim izvodima. Uobičajeno, prije stavljanja na tržište provodi se završna kontrola proizvoda.
Čipovi su ključni za povezivanje multimedijskih kapaciteta i brzinu rada uređaja. Služe kao pohranjivači podataka ili kao mikroprocesori koji obavljaju kontrolne i računalne zadaće.
Čipovi imaju ključnu ulogu u elektronici. Danas gotovo da nema uređaja koji u sebi ne sadrži čipove, od kućanskih aparata do automobila. Stoga je njihova proizvodnja ključna za globalni razvoj i napredak tehnologije.
PROIZVODIMO VIŠE POLUVODIČA, A I DALJE IH MANJKA
Usred koronakrize, proizvođači automobila pripremili su se na naglo smanjenje potražnje za automobilima. Smanjili su narudžbe poluvodiča od dobavljača, dok je istovremeno porasla potražnja od strane drugih proizvođača elektroničkih uređaja. Bojazan autoindustrije bila je pogrešna i ugovorene količine koje je autoindustrija izgubila, sa zadovoljstvom su ugrabile druge industrije. Autoindustrija čini 8% tržišnog udjela od ukupne proizvodnje poluvodiča, dok je prema ESIA globalna proizvodnja poluvodiča u 2022. porasla za 4,4% u odnosu na 2021.
Automobili su, k tome, tehnološki sve napredniji, pa se potrebna količine čipova po jedinici proizvoda povećava. Za proizvodnju jednog visokotehnološki opremljenog automobila, potrebno je i do 4.000 čipova.
Pokretanje proizvodnje poluvodičkih čipova iziskuje velika ulaganja zbog složenosti i kompleksnosti samog proizvoda te procesa proizvodnje. Potrebne su tehnološki visokosofisticirane tvornice sa strogo kontroliranim uvjetima proizvodnje i skupom opremom. Dužina proizvodnog procesa, jer je za proizvodnju pojedinog čipa potrebno i do tri mjeseca, onemogućila je brzu reakciju i brzo povećanje ukupne proizvodnje. Na sve to dodajte i inflaciju koja je povećala nabavne cijene sirovina. Kad bi autoindustrija željela graditi vlastite pogone, za izgradnju tvornice i početak proizvodnje poluvodiča potrebno je najmanje dvije do tri godine.
U 2023. NEMA POVEĆANJA PROIZVODNJE AUTOMOBILA
Povećanje uporabe poluvodiča po jedinici proizvedenog automobila te sve veći udio električnih automobila dodatno će otežati i produžiti stabilizaciju odnosa ponude i potražnje kroz narednih nekoliko godina.
Njemački VDA nedavno je objavio studiju koja ukazuje na postojanje rizika smanjenja globalne proizvodnje automobila za 20% do 2026. zbog pomanjkanja poluvodiča. Ta studija pokazuje kako će se globalna potražnja za poluvodičima u autoindustriji utrostručiti do 2030. Kako bi odgovorila te poteškoće i smanjila ovisnost o proizvodnji iz Azije, EU će morati jače investirati u proizvodnju unutar njenog teritorija. Danas su najveći proizvođači Južna Koreja, SAD, Tajvan i Japan. Europska komisija je u fazi pripreme European Chips Act, strateške inicijative kojom bi se osiguralo 43 milijarde eura za poticanje proizvodnje poluvodiča. Ako ona zaživi, EU bi mogla podići svoj tržišni udio u proizvodnji poluvodiča sa sadašnjih 9% na 20% do 2030.
Možemo kazati da 2023. neće doći do ozbiljnijeg povećanja proizvodnje. Uz to, smanjena ponuda na tržištu rabljenih automobila, osobito starosti do 4 godine, kao i povišena inflacija, držat će cijene novih automobila na visokim razinama.
Autor: Domagoj Burić
Domagoj Burić je direktor marke Hyundai i član uprave Hyundai Hrvatska. Po struci diplomirani inženjer prometa, proteklih je 18 godina radio u gotovo svim segmentima poslovanja vezanim uz autoindustriju. iskustvo je stjecao radeći za uvoznike na području RH i ovlaštene koncesionare, u ulogama voditelja servisa, direktora postprodaje, tehničkog direktora, direktora prodaje do generalnog direktora za vodeće svjetske marke Iveco, DAF Trucks, BMW, Land Rover, Jaguar, Ford i Infiniti.
Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.
*Tekst je izvorno objavljen 9. ožujka, a naknadno su korigirane tri rečenice u tehničkom dijelu 18. ožujka 2023.
