Tehnološke kompanije su novo crno zlato: rastu čak i tijekom koronakrize

Growth investing

JP Getty, jedan od najbogatijih ljudi u povijesti 20. stoljeća, jednom je prilikom upitan kako postati bogat dao trokoračni recept. Efektan zbog svog završetka (1. Rise early, 2. Work hard, 3. Strike oil!), ističem ovaj citat jer su kompanije s najvećom vrijednosti na burzama prije dvadesetak godina bile naftne kompanije. Sada je “staro” crno zlato, koje dolazi iz dubine zemlje, zamijenilo novo. Ono je neopipljivo i dolazi iz “oblaka”. Rekao bih da se radi o oblaku znanja (op. što me podsjetilo na knjigu-biser srednjovjekovne mistike engleske tradicije, “Oblak neznanja”). To su tehnološke kompanije. U nastavku saznajte zašto su toliko narasle u posljednje vrijeme te kako se razlikuju growth investing i value investing.

NOVO “CRNO ZLATO”

Tako je i Martin Kern (EIT) za Poslovni dnevnik u veljači istaknuo nešto što je već dugo jasno, da od pet najvećih tehnoloških kompanija, nema nijedne iz Europe, pozvavši se na Economistovu analizu. Možete o tome čitati i u mojem komentaru kojeg je objavio PoslovniFM.

U njemu ističem da se iz kretanja indeksa Nasdaq i S&P 500 vidi dominacija FAANG/MAAN kompanija. To je skraćenica za Facebook, Apple, Amazon, Netflix, Google, ali i Microsoft te Netflix. “Riječ je o tehnološkim kompanijama koje daju najveća očekivanja budućih ekonomskih koristi. I to ne samo u obliku dividendi, nego u obliku kapitalne aprecijacije.”

Ta su dva indeksa više vezana za Wall Street, koji bilježi jak porast vrijednosti od treće dekade ožujka, baš zbog tehnoloških kompanija. “Facebook je nakon otvaranja servisa Shops za mreže Facebook i Instagram došao na povijesni maksimum, a Amazon je također postigao povijesni maksimum zbog povećanih očekivanja budućeg rasta online prodaje.”

Rast vrijednosti temelji se na budućim očekivanja stvaranja dodane vrijednosti koje će svim dionicima, ne samo dioničarima, donijeti buduće ekonomske koristi. Stoga je važno u financijama razumjeti koncept stvaranja vrijednosti i slobodnog novčanog toka.

Trebate pomoć u aplikaciji na izvore EU, kreditno-garantnih shema poput HBOR-ovih programa, ili spašavate svoje poslovanje povoljnim izvorima financiranja za likvidnost? Obratite mi se.

GROWTH INVESTING VS. VALUE INVESTING

Kad su već spomenuti FAANG/MAAN, treba reći da postoje dva osnovna ulagačka stila na dioničkom tržištu. Prvi je ulaganje u rast (engl. growth investing). Drugi je stil ulaganje u vrijednost (engl. value investing). Ulagači u rast traže kompanije koje nude snažan rast zarade, dok ulagači u vrijednost traže dionice koje na tržištu izgledaju podcijenjene. O tome je i Damodaran pisao, izgleda da su ulagači u rast dosad pobjeđivali u tome. Inače, klasična definicija ulaganja u rast jest da se radi o visokim P/E pokazateljima. Damodaran to malo drukčije definira: “Ulaganje u kompanije u kojima je cijena plaćena za rast <Vrijednost tog rasta”. Dakle, kod investiranja u vrijednost cilj je pronaći kompanije koje su značajno podcijenjene, pa je to stoga P/E nizak, s dobrim potencijalom buduće vrijednosti. Primjerice, Warrena Buffeta se smatra tipičnim ulagačem u vrijednost. Buffet je i aktualizirao pojam “economic moats” (ekonomski jarci, kako sam ih preveo), u diskusiji s Elonom Muskom.

Tehnološke kompanije, koje dominiraju burzovnim indeksima, ulagale su jako puno u istraživanje i razvoj. Vidimo da su ulagači to i prepoznali. Povoljni gospodarski ciklus te niske kamatne stope pogodovale su velikom rastu cijena dionica tih kompanija. Čak i u ovoj koronakrizi, neke od njih dostigle su prije koji dan povijesni maksimum cijena.

Pogledajte koliki P/E pokazatelj te kompanije imaju. Za investiranje u dionice važni su još i tzv. PEG ratio i Forward P/E. A ako želite više slušati o tome, predlažem da mi se pridružite na tečaju iz fundamentalne analize koji organizira renomirana kuća Trading Room.

A staro crno zlato i kretanje njegove cijene? O tome više u ponedjeljak.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: