Nakon inflacije, stiže nam deflacija?

Dok se u Kini vidi deflacija već nekoliko mjeseci uzastopce, potrošačka je inflacija u SAD-u i Europi još uvijek prisutna. No, dezinflacijski su procesi odavno započeli pa već neko vrijeme smatram da inflacija nije naša glavna briga.

GRIJEŠI LI PONOVNO ECB?

Zato bio kritičan prema politici ECB-a, jer sam mišljenja da predugo drži kamatne stope na razini od 4 % na depozite. Naime, postoji opravdana bojazan da će opet pogriješiti. Jednako kao što nisu vidjeli dolazak inflacije, pa su još ujesen 2021. tvrdili da su se “duboko zagledali u dušu” te da ne vide inflacijske rizike, da bi onda u 2022. stisnuli gas. Doduše, tek nakon FED-a, koji je nešto ranije odbacio tezu o tranzitornoj inflaciji. U 2022. su ključne središnje banke oštro podizale kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije, iste one koje su kreirale u komplotu s fiskalnom vlasti.

ECB je banka monetarnog područja velikog dijela Europe, no već odavno ne postavlja trendove, već slijedi FED, glavnog monetarnog policajca svijeta. Utoliko možemo braniti ECB: bude li samostalno riskirao i igrao kontra FED-a, riskira gubitak vrijednosti eura. To energentima gladnoj Europi samo može donijeti više inflacije. Sjetite se da se nafta plaća u dolarima, pa slabiji euro u odnosu na dolar znači skuplju naftu – i sve ostalo.

No, kako energenti stoje na stabilnim razinama, unatoč svim geopolitičkim daljnjim zaoštravanjima, postavlja se pitanje: je li potrebno mrcvariti ekonomiju višim kamatnim stopama? Tržišni sudionici ionako predviđaju da će ECB ići u smanjivanje kamatnih stopa.

PROIZVOĐAČKA DEFLACIJA JE VEĆ PRISUTNA

Ono što je ECB propustio pogledati, a značajan je signal, su proizvođačke cijene. Shvatite to jako uvjetno, jer analitika i znanje koje posjeduju njihovi ljudi nadilazi znanje jednog blogera. No, podsjetit ću na stari zakon potrošačke inflacije: njoj uvijek prethodi proizvođačka. Nije to nikakva tajna, jer će proizvođači uvijek nastojati prenijeti cijene potrošačima.

Pogledajmo kretanje proizvođačke inflacije na mjesečnoj razini od siječnja 2022. do danas:

Tako vidimo da je inflacija – gotova! Na snazi je proizvođačka deflacija. Stigla je i u Hrvatsku, samo sa zakašnjenjem. Makrodogađaji u svijetu se u Hrvatsku u pravilu preliju oko pola godine kasnije, pa je to i ovdje slučaj.

Zato mi je bilo zanimljivo pročitati komentar Nenada Bakića prije nekoliko dana.

Vrijedi pogledati možda i više analizu od 3.2. gdje je dao i upute raznim dionicima u društvu.

U Hrvatskoj se i potrošačka inflacija na mjesečnoj razini počela jako ispuhivati, čak i bolje od prosjeka europodručja. Ovo vrijedi za posljednja tri mjeseca, pa je prerano tvrditi da će ovako biti i dalje. No, procesi pada inflacije odavno su prisutni pa ona više i nije tema.

ZAŠTO JE DEFLACIJA OPASNA?

Sad je važna deflacija, a njene opasnosti uključuju:

1. Smanjenje potrošnje. Potrošači mogu odgoditi kupovinu očekujući daljnji pad cijena. Ovo može dovesti do smanjenja potražnje i usporavanja gospodarskog rasta.
2. Pad proizvodnje i prihoda. Smanjenje potražnje može dovesti do smanjenja proizvodnje, a posljedično i do gubitka radnih mjesta i pada prihoda poduzeća.
3. Povećanje dugova. Deflacija može povećati stvarnu vrijednost dugova, što može biti posebno problematično za dužnike i poduzeća koje su se zadužile tijekom razdoblja povišene inflacije.
4. Nelikvidnost. Ako cijene padaju, poduzeća mogu imati teškoća u vraćanju dugova i održavanju solventnosti, što može dovesti do nelikvidnosti ili čak bankrota.
5. Zastoj u investicijama. Poduzeća mogu odgoditi ili smanjiti investicije zbog nesigurnosti oko buduće potražnje i padajućih cijena. To može negativno utjecati na dugoročni ekonomski rast.
6. Smanjenje plaća i gubitak radnih mjesta. Poduzeća mogu biti pritisnuta smanjiti troškove, što može rezultirati smanjenjem plaća ili gubitkom radnih mjesta.
7. Negativni utjecaj na financijski sektor. Deflacija može prouzročiti pad vrijednosti imovine, što može uzrokovati probleme za financijske institucije i investitore.
8. Teškoće u monetarnoj politici. Središnje banke mogu imati ograničene mogućnosti za borbu protiv deflacije kad su kamatne stope već blizu nule. Ovo može otežati stabilizaciju gospodarstva.

Nabrojani su rizici generalne prirode. Ovo nije popis svega što će se dogoditi. Naime, prilično je nepouzdano prognozirati što će se dogoditi u razdoblju duljem od šest mjeseci u uvjetima povećane geopolitičke nestabilnosti.

PREPOZNAJTE OVU POJAVU NA VRIJEME

Kako možemo prepoznati znakove da dolazi deflacija? Evo nekih pokazatelja:

• Indeks potrošačkih cijena (IPC/CPI). Ako inflacija počne usporavati i postane negativna, to bi moglo ukazivati na deflaciju.
• Indeks proizvođačkih cijena (PPI). On prati cijene koje proizvođači primaju za svoje proizvode i usluge. Pad PPI-a može signalizirati deflacijske pritiske.
• Bruto domaći proizvod (BDP). Značajno smanjenje rasta ili pad BDP-a može ukazivati na deflaciju. U Hrvatskoj zasad ne vidimo tu opasnost, no podsjećam da je gledanje u BDP – gledanje u retrovizor. Sliku treba upotpunjavati anketnim pokazateljima poput ekonomskog sentimenta.
• Krajnja potrošnja. Ako potrošači počnu zadržavati svoj novac umjesto da ga troše, to može dovesti do smanjene potražnje, nižih cijena i, konačno, deflacije. Po pitanju potrošnje Hrvatska stoji sjajno.
• Kamatne stope. Središnje banke često snižavaju kamatne stope u borbi protiv deflacije. Kad počnu snižavati kamatne stope ili provoditi druge oblike ekspanzivne monetarne politike, to može biti znak zabrinutosti zbog deflacije. Ovo trenutno nije slučaj. Hrvatska ima niske kamatnjake zbog niza specifičnosti, poput usklađivanja obvezne rezerve te ogromnog priljeva kuna kod eurokonverzije. Zato banke nisu toliko dizale kamatne stope na kredite i depozite, već su bezrizično parkirale novac kod ECB-a, po višim stopama.
• Cijene imovine. Pad cijena imovine, poput nekretnina ili dionica, može ukazivati na deflacijske pritiske. Ovaj pokazatelj, uz stanje potrošnje, smatram ključnim. Cijene nekretnina stagniraju, izuzev na najatraktivnijim lokacijama. Još nema jakog trenda pada njihovih cijena. Dionice u Hrvatskoj bilježe izvrsne rezultate posljednje dvije godine.
• Rast plaća. Ako plaće počnu stagnirati ili padati, to može doprinijeti smanjenju potrošnje i deflaciji. U Hrvatskoj su zato sindikati uspjeli u zadnji čas dogovoriti više plaće. Velika potražnja za radnicima povećava njihovu pregovaračku moć. To će trajati još neko vrijeme, dok deflacija ne počne jačati.
• Globalni ekonomski trendovi. Pratite globalne ekonomske pokazatelje i trendove, jer oni najviše utječu na inflaciju.