Koliko je previše? Desetina ili polovica?
Ministar Lalovac stidljivo, ali ispravno navodi suštinu problema u intervjuu u subotnjem broju Jutarnjeg lista (op. a. radi se o 31. listopada 2015.). Evo izvatka:
“Najavili ste da ćete u idućem mandatu pokrenuti pitanje kamata na kredite u eurima. Kako?
INVESTICIJSKI REJTING I PREMIJA RIZIKA
Hrvatska danas nema investicijski rejting, a zadužuje se po povoljnijim kamata nego kad ga je imala. Banke u Hrvatskoj financiraju najveći dio kreditnih plasmana u RH iz oročene štednje u Hrvatskoj, a ne iz inozemstva. Na to nemaju premiju rizika države. A onda plasiraju kamate od četiri, pet do šest posto. Zašto to rade? Zato jer pokrivaju plasmane koji su bili loši. Vlada, naravno, ne može natjerati banke, ali možemo i hoćemo razgovarati o tom problemu. Hrvatska sigurno ulazi u proces fiskalne konsolidacije, smanjenja proračunskog deficita i zaustavljanja rasta javnog duga. To je prvi preduvjet. Drugi je da se bilance banaka maksimalno očiste. Dok ne riješe, primjerice, ovih 100 veličanstvenih vukova s Wall Streeta, i ne otpuste rezervacije na te plasmane, kamate se ne mogu spuštati. Tu im, naravno, i pravosuđe mora pomoći, a mi moramo poboljšati pravnu regulativu da dođu do te imovine. Kada restrukturiraju dug prema privatnim tvrtkama, riješe dugove građana i kada država provede fiskalnu konsolidaciju, onda više neće biti potrebe za previsokim kamatama.” (op. podebljana zadnja rečenica je moja, kao i naglasak crvenom bojom).
Na stranu sad poslovično natakanje političkim oponentima, mrskim bankama koje se zaista nalaze na prekretnici u promjeni poslovnog modela, jer se u obzir mora uzeti da na dugi rok nije ni moguće u demografskim uvjetima koje čekaju Hrvatsku ići ovakvim poslovnim modelima, na stranu sve. Za bolje poslovanje u Hrvatskoj nužno je da se napravi fiskalna konsolidacija, dakle ono oko čega se mnogi slažemo: teritorijalni preustroj zemlje, manji broj profesionalnih političara ovisnih o proračunu i smanjenje proračunskih rashoda. Tada će biti i više novca za rješavanje kamata i glavnica po dugu koje treba otplaćivati. Tada će i premija rizika kojom nas svijet vidi, a to je objektivna slika, biti manja.
DESETINA I DRŽAVA MAĆEHA
Premija rizika zemlje je dio ukupne kamatne stope kojom se procjenjuje rizik neke tvrtke. Ako je rizik zemlje velik kao što je slučaj u Hrvatskoj, onda nema mjesta velikim samohvalama o velikim pomacima na “Doing Business listama” jer se kapital malih poduzetnika jako smanjuje, velike tvrtke ne stvaraju sistemski gledano novu dodanu vrijednost, a sve guta Država Maćeha, koja otima i preko 50% dohotka svojih poreznih obveznika.
I neka nitko više ni glasa ne rekne da je srednji vijek bio loš jer se davala desetina. Jer sad se daje i više od pola, dok se otima za plaćanje rashoda koji su potpuno nepotrebni.
