Posljednji podaci ukazuju da FED neće tako lako spuštati kamatne stope. Jerome Powell je rekao da FED, osim podataka o slabo usporavajućoj inflaciji, promatra i plaće. Prosječni jedinični trošak rada rastao je 4,7 % u prvom kvartalu u odnosu na 3,3 % u četvrtom kvartalu. Taj pak rast plaća ide uz pad produktivnosti. Sve to upućuje na produžetke u američkoj utakmici s inflacijom. No, FED se ne bori samo s inflacijom, jer ima dualni mandat. Zašto ga ECB nema i kako se to tiče svih nas? Provjerite u nastavku.
FED NE RAZMIŠLJA SAMO O INFLACIJI
Zapošljavanje u SAD-u je usporilo prema najnovijim podacima, a nezaposlenost se povećala s 3,8 na 3,9 posto. Burze su skočile, nadajući se ipak da bi FED mogao reagirati s ranijim spuštanjem stopa. Powell je to otklonio u srijedu, jer je inflacija i dalje prejaka. Iz ovoga se vidi da FED ipak prati više pokazatelja.
Europska situacija je ipak malo drukčija. Nedavni podaci pokazuju da se inflacija u Europi ne primiče tako brzo cilju od dva posto. Ona je niža od američke, ali je niži i gospodarski rast. Europa tavori. Odmaknuli smo se od statističke nule, ali je to još uvijek blijedo i mršavo.
ECB NEMA DUALNI MANDAT
Za razliku od FED-a, ECB primarno cilja stabilnost cijena i kontrolu inflacije, bez eksplicitnog mandata za borbu protiv recesije. Eksplicitni mandat ima za stabilnost cijena. Lagarde uporno tvrdi da inflacija ovdje neće proći, ali uzalud. Znamo da su se ECB-ovi čelnici neuspješno zagledali u dušu, poput Brace sa Srebrnjaka. Od toga nismo ništa imali niti dobili.
Zato što nema dualni mandat za gospodarski rast i zaposlenost, ECB se razlikuje od nekih drugih središnjih banaka poput FED-a. Stoga se oslanja na prilagodbu kamatnih stopa i druge monetarne alate kako bi utjecala na inflaciju. Pitanja poput rasta i recesije prepuštaju se fiskalnim politikama država članica.
FISKALNA NEODGOVORNOST
Problem je u tome što su članice EU često fiskalno neodgovorne, što može kreirati inflaciju. Tad se plaća skupa cijena za mali gospodarski rast. Inflacija pak najviše koristi državi jer povećava porezne prihode, a umanjuje vrijednost duga. Ujedno, osiromašuje stanovništvo, i to najviše one koji nisu izloženi dionicama. Hrvatska i njeno stanovništvo su najbolji primjer toga.
Nakon FED-a, koji je odbio dati striktan plan smanjenja stopa, europski bankari su brže-bolje poručili da ne odustaju od planiranog smanjenja stopa za lipanj. O tome što bi ih moglo potaknuti da se predomisle i odgode spuštanje stopa, pisao je Velimir Šonje.
TKO SE TO KLADI NA SKORI PAD KAMATNIH STOPA?
Kod više klijenata primjećujem da jedna poslovna banka u Hrvatskoj ima potpuno različitu cjenovnu strategiju. Dok sve banke nude više kamatne stope na kredite poduzećima s fiksnom kamatnom stopom, ta banka uporno nudi niže fiksne od varijabilnih kamatnih stopa. Očito se kladi na skori pad kamatnih stopa, što zagovaram već neko vrijeme. Ekonomski sentimenti, odnosno indeksi pouzdanja potrošača i poduzeća, pokazuju da je ECB već trebao reagirati.
No, ECB se ne bavi sentimentima i recesijom. Njihove promašene procjene oko kretanja inflacije skupo su koštale Europu. Osim što smo bili nespremni na inflaciju, mnogi su obični ljudi pretrpjeli velik gubitak vrijednosti. To je šteta jer je jedna važna institucija ovako izgubila svoju vjerodostojnost.
Zato je dobro s vremena na vrijeme, ako ste poduzetnik, promotriti što se događa u Baltimoreu, New Yorku, Londonu, Frankfurtu i Bruxellesu.
Jer, biti spreman…
