Ekonomski jarci: zašto nemaju rogove i kako se koriste protiv konkurenata

Nakon 10+ godina nakon nastupa financijske krize, jasno je da je i dalje traje proces razduživanja i rast nesklonosti uzimanju duga. No, ne zaboravimo i veliku tehnološku disrupciju koja mijenja sve poslovne modele i preispituje isplativost dosadašnjih načina rada i financiranja. O tome se vruće debatiralo između Warrena Buffeta i Elona Muska u svibnju. Financijski stručnjaci su to prilično vatreno komentirali, vodile su se debate na TV programima, a to je tema koja zaslužuje osvrt u ovom članku. Reći ćemo nešto o obrani kompetitivne prednosti i inovacijama. Posebno ćemo pojasniti zašto su važni ekonomski jarci, i zašto je glavna fotografija članka malko obmanjujuća.

MALO O DISRUPCIJI

U hrvatskim medijima snažno je odjeknula vijest u lipnju kako je hrvatska tvrtka Gideon Brothers osvojila prestižnu nagradu European AI Rising Star koju dodjeljuje Founders Forum, zajednica osnivača tech tvrtki investitora. Nagrada dolazi nakon pobjede u konkurenciji 150 tvrtki i startupa iz više od 30 zemalja. Radi se o robotu koji pomaže u kućanskim poslovima. 

Recenzija knjige „Capitalism without capital” na stranici CFA Institutea, kao i nekoliko drugih izvora, tvrde kako nematerijalno ima rastući utjecaj na ekonomiju i ljudski život uopće. Robot Gideona sigurno ne spada u nematerijalno, no u nj su vrhunski domaći stručnjaci unijeli obimno znanje i softver.

Ulaganja u nematerijalnu imovinu već sada su veća od ulaganja u materijalnu imovinu u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Knjiga iznosi tezu da je nematerijalna imovina u osnovi različita od materijalne imovine zbog svojstava koje autori označavaju s 4S:

1. Skalability — skalabilnost. Autor to objašnjava da npr. ploče Beatlesa mogu biti reizdane po nižem i nižem trošku.
2. Sunkenness — nataloženost. Ne možete se lako povući iz projekta u koji ste dugo investirali i misliti da ćete lako povratiti investicije koji ima puno nataloženih troškova. Primjerice, EMI se povukao iz biznisa proizvodnje CT uređaja.
3. Spillovers — prelijevanja. Vaši konkurenti lako se mogu okoristiti vašim otkrićima i znanjima, ako napustite konkurentski ring olako ili prebrzo.
4. Synergies — sinergije. Jasno, veći efekti se dobivaju kombiniranjem više vrsta takve nematerijalne imovine.

NESIGURNOST U DOBA BURZE

Ova svojstva u kombinaciji stvaraju veću nesigurnost u vrijednosti ulaganja u nematerijalnu imovinu. Za tvrtke koje žele financirati ovakve (nematerijalne) investicije, argument autora je da je vlasnička glavnica bolja nego financiranje dugom (engl. Equity over Debt), odnosno privatno ulaganje (tzv. Private Equity) je bolje nego javni kapital (preko burze).

Posebno me zaintrigirala teza da je glavnica bolja od duga. Ako bih se našalio sa sobom, rekao bih da je to proradio banksterski duh u meni. Ako bih pak bio ozbiljniji, rekao bih da je u teoriji, ali i praksi poznato kako je vlasnički kapital ipak nešto skuplji od dužničkog. No, nisam možda to u prethodnom članku o zaduženjima dovoljno naglasio. Naime, troškovi duga (kamate) su porezno priznati trošak i to je jedan od razloga za tvrdnju „dug je jeftiniji od glavnice”. Drugi je razlog taj što se kreditor/vjerovnik prije naplaćuje u slučaju bankrota nego dioničar/vlasnik. Dakle, glavnica je skuplja od duga po definiciji.

IPAK, IMA JEDAN ALI…

Naime, zbog rastućeg oportunitetnog troška uslijed sve većeg zaduženja, u jednom trenutku postaje neisplativo zaduživati se. Vrijednost tvrtke počinje se smanjivati zbog tereta tog glomaznog duga. G. Velimir Š onje je to i istaknuo u polemici s novim ministrom gospodarstva Horvatom. Tako tvrdi da su tvrtke prezadužene i da nedostaje vlasničkog kapitala. Horvat, s druge strane, traži rješenje kroz bankarstvo s niskim kamatnim stopama putem banaka u (pretežitom) državnom vlasništvu. O tome sam također pisao.

Dosad nisam ponudio neko rješenje tog sukoba teza, iako to djelomično razjašnjava teza o ekonomskim jarcima. Ne radi se o životinji: “ekonomski jarci” ili možda bolje “rovovi” vezani su uz pojam srednjovjekovnih dvoraca. Većina tvrtki pokušava naći svoj dvorac okružen (fortificiran) rovom, dakle, spremnost branjenja stečene pozicije. Slične naglaske ima Porterov model, koji dobro objašnjava natjecateljsko okruženje te potrebu pronalaska komparativne prednosti.

EKONOMSKI JARCI. BUFFET VS. MUSK

Kao i Š onje i Horvat, suprotstavljena stajališta imaju i Warren Buffet i Elon Musk. Na stranu svojstva tih ekonomskih rovova, postoje zajednička financijska obilježja koji definiraju tvrtku s ekonomskim rovom. Naime, ti su ekonomski rovovi tvrtke koje su bogate gotovinom (engl. Cash-rich companies) i karakterizirane snažnim povratima. Takve rovovske tendencije, kako je preneseno na TopTalovom blogu, mogu se objasniti putem održivih razina visokog slobodnog novčanog toka i pozitivnog prinosa na uloženi kapital (“ROIC”) u odnosu na manji ponderirani prosječni trošak kapitala (“WACC”). Prisutnost prvog pokazuje da je to posao koji generira povrat/gotovinu, što se može iskoristiti za pojačanje svog rova, a potonje pokazuje da je novac djelotvorno korišten u odnosu na slične tvrtke (konkurente).

Naime, Buffet, kao tvrdi fundamentalist (op. suprotnost od „tehničar”, radi se o sukobu dviju koncepcija), smatra kako će svatko, ako može, sagraditi „jarak” oko svog dvorca da mu nitko ne oduzima šansu za „ekstra-profitom” i tako dugo će održavati to stanje, koliko god je dulje moguće. Musku su ti „ekonomski jarci” dosadni, njega zanima disrupcija, prodor u budućnost itd. Naoko, barem meni, kao da su u sukobu, ali govore o različitim stvarima. Muska zanimaju neke druge stvari (novo, budućnost, Schumpeterova kreativna destrukcija), a Buffeta povrati i novčani tok. Inače, zanimljivo je da postoji i takav investicijski fond upravo napravljen na temelju takvih firmi (koje imaju ono što zovemo ekonomski jarci).

EKONOMSKI EKSTRA-PROFIT

Na to se nadovezuje ekonomska dobit: u dugom roku taj ekstra-profit teži nuli. Odnosno, Porterove sile djeluju centripetalno/centrifugalno, ovisno o kojem se razdoblju radi. Kada određeni sektor ostvaruje taj višak profita, odjednom se javlja i povećanje konkurenata. Kroz vrijeme, oni nagrizaju tu „ekstru” koja teži nuli i pada u minus, kada imamo opet izlazak prekobrojnih ranjenih i mrtvih te podizanje sektora prema 0 i nadalje, te tako ukrug.

Zato, drugovi, pozor! Nema straha od ekstra-profita. Znamo tko će napokon moći mirno spavati…