Neizvjesnost oko eura se povećava, iako se euro u odnosu na dolar trguje na “solidnih” 1,39 danas. Neki dan sam na Facebooku napisao da ozbiljno razmišljam o pretvaranju svoje malovrijedne imovine u dolar.
Prošlo je gotovo dva mjeseca otkad je SNB, švicarska centralna banka, fiksirala svoj franak uz euro po tečaju 1,20. Hoće se reći, izvadili su bazuku i rekli da će štampati koliko god franaka treba da tečaj ne padne ispod razine 1,20 (1,20 franaka za 1 euro). Prema posljednjim najavama, sličan potez mogao bi se očekivati od Japanaca, samo u odnosu na američki dolar. Japanski jen je u dugogodišnjem trendu jačanja u odnosu na dolar (danas oko 75 jena za 1 dolar). Sad je možda pravi trenutak za kratkoročno/ srednjeročnu kupovinu dolara.
To se tiče i odnosa eura i dolara. Ovdje se špekulira na upravo trenutni samit EU u Bruxellesu. Dok gledam kako delegacije šefova EU-država ulaze u zgradu na raznim TV-postojama, razmišljam o tome kako da dogovor ili rješenje već postoji, znalo bi se za njega. Ne očekujem spektakl.
Problem je trenutno oko toga što se ne mogu banke dogovoriti s političarima koliko otpisati grčkog duga: 50 ili 60 posto. Dana 21.07.2011. dogovor je da taj “haircut”, kako financijaši kažu, bude 21%. No, sada se govori o 50 ili 60%. Bankari ne žele pristati na 60%, dok Njemačka zagovara veći otpis.
Dalje, razgovara se o dokapitalizaciji banaka i povećanju stabilizacijskog fonda (EFSF).
Problem je što su europske banke više izložene grčkom dugu nego američke. Da je problem ogroman, neka nam kažu Grci koji su proteklog tjedna povukli 200 milijardi eura depozita iz grčkih banaka i prebacili ih u švicarske banke ili u “čarape”.
S obzirom da Hrvatska ima ogroman dug, ako želimo dobro sebi i svojim potomcima, moramo znati da proračun hitno treba srezati za 10-15 milijardi kuna. Prema mojem mišljenju, velike uštede mogu se naći na poziciji materijalnih troškova. Osobno, da sam na poziciji premijera, fiksirao bih iznos materijalnih troškova u odnosu na broj zaposlenih i tako svim zaposlenima u državnim tijelima dao iste uvjete rada. Ovako, sve je podložno manipulaciji, a poplava optužnica USKOK-a daje mi za pravo da mislim da se s proračunom ne postupa racionalno i mudro. Uštedom na materijalnim troškovima Hrvatska bi stvorila u kratko vrijeme potrebnih 15 milijardi za plaćanje kamata u 2012. Tako Hrvatskoj ne bi pao rejting i ne bi došao MMF, ne bi bilo nasilnog otuštanja radnika kao u Grčkoj.
Naše najveće političke stranke ponašaju se gore od jasličke grupe po ključnim pitanjima oko proračuna. Kladim se da će nam do 31.03.2012. rejting pasti u tzv. non-investment grade, što je KATASTROFA za sve građane Hrvatske. Zašto se kladim? Jer svi pokazatelji i ponašanja upućuju na to.
Shakespeare je rekao u Hamletu: “Biti spreman, to je sve.”
3 thoughts on “EU: Quo vadis? In God we trust…”
Za one koji žele znati više: https://www.generationaldynamics.com.
Čuo sam priče da imamo potraživanja prema inozemstvu u iznosu od 23 milijardi eura.
Možete li reći, ako je to istina, tko nam je to dužan, i možemo li tim novcem vraćati dug
Ne znam za ovaj podatak, vrijedilo bi ga provjeriti. Možete to i sami učiniti kod HNB-a (www.hnb.hr).
Za konkretniji odgovor morao bih istražiti strukturu, iznos, starost i ostale detalje oko eventualnog potraživanja.
Mogu samo načelno odgovoriti što se tiče prebijanja potraživanja. Ako Vi dugujete meni 100, a ja dugujem Ivanu 150, moja neto pozicija u dugu je 50. To svakako ne znači da ja trebam Ivanu platiti samo 50. U slučaju da Ivan bude suglasan, ja mogu svoje potraživanje prema Vama prenijeti na njega. U tom slučaju Ivan će potraživati od Vas 100, a od mene 50. To je jedini način kako bi Republika Hrvatska (pretpostavljam da mislite na opću državu) mogla svoja eventualna potraživanja umanjiti.
Pitanje javnog duga i što ulazi u njega je uvijek zanimljivo jer se u javnosti s time manipulira, ponajviše zbog neznanja građana (državljana). Kad govorite o tom iznosu, vjerojatno se radi o potraživanjima koje svi subjekti (pravne i fizičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Hrvatskoj) imaju prema inozemnim subjektima.
Vrijedi istražiti, pa ću Vam dati i bolji odgovor, iako mislim da sam Vam dao dobru naznaku.
Comments are closed.