Eurostat je u petak, 6. siječnja objavio kako je europska inflacija na godišnjoj razini u europodručju pala na 9,2 % u prosincu s prethodnih 10,1 % u studenom. To je najniža stopa u četiri mjeseca i ispod prognoza, koje su procjenjivale 9,7 %. Rezultat je doduše preliminaran, pa može doći revizije u sljedećem očitanju. No, on ne bi trebao odstupati od trenda koji se vidio i po ključnim zemljama (Š panjolska, Francuska, Njemačka). O tome ste mogli više čitati i u prethodnoj tjednoj čitanci.
STRUKTURNI PROBLEMI OSTAJU?
Po komponentama, vidi se da su cijene energije rasle sporije nego ranije (25,7 % u odnosu na 34,9 %). Troškovi za hranu, alkohol i duhan rastu nešto brže (13,8 % u odnosu na 13,6 %). U usporedbi s prethodnim mjesecom, potrošačka inflacija (CPI) pala je 0,3 %. Kako prenosi Trading Economics, to je drugi uzastopni mjesečni pad. “Isključujući energiju, inflacija je porasla na 7,2 % sa 7 %, a isključujući energiju, hranu, alkohol i duhan porasla je na 5,2 % s 5 %”.
Iz navedenog se vidi da će problem strukturalne ili ukorijenjene inflacije biti prisutan još neko vrijeme. Kako Financial Times ističe u nedavnom komentaru, ECB-u trebaju uvjerljiviji dokazi da europska inflacija usporava prije nego promijeni politiku.
EUROPSKA INFLACIJA SE NE SMIJE UKORIJENITI
ECB iščekuje znatniji pad temeljne stope inflacije (dakle, one bez utjecaja energije i hrane), kao i druge mjere dugoročnih inflatornih pritisaka, poput rasta plaća. Christine Lagarde je u novogodišnjem intervjuu za Jutarnji list izjavila da ECB mora paziti da domaći uzroci inflacije koji su vidljivi, a koji se uglavnom odnose na fiskalne mjere i dinamiku plaća, ne dovedu do ukorjenjivanja inflacije.
Prevedeno, silne mjere pomoći koje su uvele brojne zemlje u Europi, produljuju inflaciju. FT ponavlja kako je prognoza ECB-a za 2023. da će inflacija biti 6,3 %. Ona se temelji na cijeni prirodnog plina od 124 eura po megavatsatu (trenutno se cijene kreću na razinama 70-80 eura). ECB je, baš kao i FED, proveo vrlo agresivnu kampanju podizanja kamatnih stopa (od -0,5 do +2 postotna boda u samo pola godine). Lagarde i nadalje najavljuje čvrstu ruku.
AGRESIVAN ECB I SKUPLJI DUG
Stoga je korisno baciti pogled na bilance središnjih banaka. Yardeni ima korisne podatke o veličini bilanci FED-a, ECB-a i japanskog BOJ-a. Zadnji podaci s kraja 2022. godine pokazuju da je FED najumjereniji u smanjenju svoje bilance, ECB agresivniji, a BOJ još više od ECB-a. Ovo je potvrda o promjeni monetarne politike Japana, važnog svjetskog kreditora. Njegovi institucionalni investitori smanjuju svoju izloženost prema Europi, jer japanski prinosi postaju zanimljiviji domaćim investitorima. Više o tome saznajte ovdje.
Uz agresivan ECB, prinosi će europskih zemalja kratkoročno rasti. Odnosno, europski dug bit će skuplji. Odluku o podizanju kamatnih stopa ECB bi trebao donijeti početkom veljače. Dotad ćemo znati i koliko je uspješan u suzbijanju inflacije bio američki FED.
