Katkad načelno dobre namjere mogu prouzročiti loše i nenamjeravane posljedice. Dobar primjer toga je europska uredba o sprječavanju krčenja i propadanja šuma, odnosno, skraćeno nazvano: Europski zakon o deforestaciji. U prijedlogu ove uredbe ističe se: “EU je relevantan potrošač robe povezane s krčenjem i propadanjem šuma te mu nedostaju posebna i djelotvorna pravila kojima bi smanjio svoj doprinos tim pojavama. Stoga je cilj ove inicijative smanjiti krčenje i propadanje šuma potaknuto potrošnjom i proizvodnjom u EU-u.” Neki od proizvoda na koje bi ova uredba mogla utjecati su, primjerice, kava ili čokolada. Ovi utjecaji neće biti samo cjenovni, nego bi mogli doprinijeti osiromašenju najpotrebitijih proizvođača sirovine. Provjerite kako!
ŠTO DONOSI EUROPSKI ZAKON O DEFORESTACIJI
Ukratko, eurobirokrati su ustanovili kako europski potrošači posredno uništavaju šume u područjima izvan EU. Zato nova uredba uređuje trgovinu sljedećim proizvodima: goveda, kakao, kava, palma uljarica, guma, soja i drvo. Agroklub navodi kako će “poduzeća smjeti prodavati proizvode na tržištu EU-a samo ako dobavljač proizvoda izda tzv. potvrdu o dužnoj pažnji, kojom potvrđuje da proizvod ne potječe s iskrčenog zemljišta i nije uzrokovao propadanje, uključujući nezamjenjive primarne šume, i to nakon 31. prosinca 2020.”
Europski zakon o deforestaciji ne obuhvaća samo ilegalnu, već i deforestaciju koja je dopuštena i zakonita u zemlji proizvodnje. Svi trgovci u lancu mogu odgovarati ako proizvod ne odgovara propisanom, odnosno opisanom u potvrdi. Kazne uključuju do 4 posto godišnjeg prihoda u EU, konfiskaciju proizvoda, zabranu sudjelovanja u javnoj nabavi i natječajima za javna sredstva i slično. Sukladnost će se provjeravati na razne načine, koji uključuju i satelitsko praćenje te DNK analizu. Može, dakle, li išta poći po zlu?
Propisana dokumentacija zahtijeva da je proizvođač ili trgovac zna i može popuniti. Uzmimo zemlju koja je jedna od najvećih proizvođača kave kao primjer: stopa pismenosti osoba starijih od 15 godina je 52 posto, prema posljednjim podacima. Kako novi propis utječe na položaj poljoprivrednika u toj zemlji? Reuters prenosi riječi izvora iz industrije kave, koji svjedoče o “padu narudžbi u posljednjih nekoliko mjeseci za kavu iz Etiopije, gdje se oko 5 milijuna obitelji oslanja na ovu poljoprivrednu kulturu. Upozorili su da strategije nabave koje su kompanije prije stupanja zakona na snagu riskiraju povećanje siromaštva kod malih poljoprivrednika te podizanje cijena za potrošače u EU-u, istovremeno potkopavajući učinak EUDR-a na očuvanje šuma.”
PROIZVODNJA KAVE I KAKAOVCA: TKO ĆE NAJVIŠE IZGUBITI?
Isti izvor citira Dallmayrovog direktora, koji ne vidi načina da nastave naručivati značajnije količine kave iz Etiopije. Posebno je to izraženo jer će propis vrijediti za zemljišta sa stanjem od 31. prosinca 2020. nadalje. Zato će trgovci već sad izbjegavati potencijalno sumnjiva područja ili dobavljače koji ne mogu podnijeti odgovarajuću dokumentaciju.
Slično će se dogoditi i s kakaovcem. Više od dvije trećine svjetske proizvodnje dolazi iz Gane i Obale Bjelokosti. Mali proizvođači i trgovci iz ovih zemalja većinom će se morati usmjeriti na tržišta izvan EU. Uzrok? Slaba mogućnost praćenja izvora sirovine te visok udio nepismenosti od strane lokalnih proizvođača i trgovaca (preko 80 posto). Ako je Europljanima teško razumjeti propise poput ovog, možete zamisliti koliko je to teško za nepismenog farmera iz zapadne Afrike. Trošak certifikacije prelit će se, kao i obično, na potrošače. A veliki pobjednici u ovoj situaciji mogli bi biti veliki farmeri iz Brazila.
Cijena kave i kakaovca u Europi tako bi mogla ponovno rasti, iako je, primjerice, kava trenutno na nižim razinama nego prije dvije godine. Tada se, podsjećam, plaćalo i 250 dolara za funtu. Najsiromašniji proizvođači mogli bi se susresti sa smanjenjem potražnje i, samim time, pritiskom na snižavanje cijena. Potrošačima će ove godine na ruku ići visok urod kave. Ipak, u duljem roku bi sve češće geopolitičke nestabilnosti poput one u Crvenom moru te lošije berbe mogle učiniti ova zrna puno dragocjenijim.
