Kao što sam jučer spomenuo, HNB očekuje 3,8 posto rasta BDP-a u posljednjem kvartalu 2023. Moguće je da ćemo vidjeti i preko 4 posto. Premda rastemo najbrže u posljednje tri godine, oporavak je bio plaćen višom inflacijom od ostatka Europe. O tome je u studenom 2023. govorio ministar Primorac na konferenciji Poslovnog dnevnika, što sam komentirao ovdje. Što nas očekuje u ovoj godini i kakva je financijska stabilnost Hrvatske?
RAZLOZI VISOKOG RASTA: PRETHODNO IZGUBLJENO DESETLJEĆE
U nas je jako mnogo nevjernih Toma, ali Hrvatska zaista dobro stoji po pitanju gospodarskog rasta. Nije riječ o prolaznoj, izbornoj propagandi: već nekoliko godina govorim da je pred nama najbolje desetljeće hrvatske ekonomske povijesti, uz nekolicinu kolega. Iako se neki čude toj ocjeni, mnogo toga nam je išlo u prilog.
Zapravo se radi o tome da hvatamo izgubljeno desetljeće (iako ne japansko!), koje su nam u dobrom dijelu priskrbile ekonomske i posebno fiskalne politike s kraja prve te početka druge dekade ovog stoljeća. One su rezultirale snažnom recesijom koja je trajala punih 6 godina. Sad se vraćamo na putanju na kojoj su se nalazile zemlje srednje i istočne Europe nakon ulaska u EU. Mi smo kasno ušli, pa kasno beremo i plodove.
Za ovakav rast u posljednje tri godine zaslužna je i mahom razumnija politika u tretmanu koronakrize od ostatka Europe.
Hrvatska se nalazi na putu da po prvi put u povijesti dobije ocjenu A za kreditni rejting, što donosi olakšano refinanciranje zaduženja. I tu stojimo relativno bolje od većeg dijela Europe, jer je naš omjer duga i BDP-a sve povoljniji.
TRENUTNA FINANCIJSKA STABILNOST TREBA BITI MUDRO ISKORIŠTENA
Jedan od preduvjeta da se postigne financijska stabilnost sustava jest i solidna fiskalna stabilnost. Poznajete me kao kritičara prevelikih proračunskih rashoda i zagovornika fiskalnog konzervativizma. Ima jako puno prostora da se naprave uštede. Nisam toliko za preraspodjelu, koliko sam za smanjenje ukupnog poreznog tereta.
Hanfin periodični izvještaj, između ostalog, ističe: “Ocijenjeni sistemski rizici koji proizlaze iz kretanja u makroekonomskom okružju tijekom 2022. i prvog polugodišta 2023. zadržali su se na blago povišenoj razini unatoč prisutnom rastu gospodarske aktivnosti i to ponajprije zbog zabilježenih visokih inflacijskih stopa. Premda bi se inflacija trebala približiti umjerenim razinama do kraja 2024. godine, negativni rizici projekcija su naglašeni posebice s obzirom na relativno slabiju transmisiju monetarne politike u Hrvatskoj te planirani porast proračunskih rashoda u 2024. godini.”
Iako je Hrvatska posljednjih mjeseci iskusila deflacijska kretanja, što spominju samo rijetki, poput Nenada Bakića ili Velimira Šonje, smatram kako država treba iskoristiti ovo vrijeme da umanji buduće makroekonomske neravnoteže. Trezveno ponašanje s proračunskim rashodima stalni je poziv svim fiskalnim (pa čak i monetarnim) vlastima.
Zato ću redovito biti kritičan prema novom zaduženju. Unatoč tome, Hrvatska zasad kontrolira javne financije, za razliku od nekih drugih europskih zemalja. Pitanje je samo hoćemo li, nakon vodopada sredstava iz europskih fondova, biti spremni na vrijeme kad oni presuše. A to će se dogoditi za svega nekoliko godina.
Na kraju, ulaganje u trezorske zapise na tri mjeseca ili godinu dana je, uz trenutni deflacijski okvir, povoljno za hrvatske građane. Jer nije važno samo kolika je nominalna, već i realna kamatna stopa.
