Geoekonomija – međuigra geopolitike, ekonomije i investicija (I)

Geoekonomija

Monografija Joachima Klementa izdana je 2021. pod naslovom Geoekonomija – međuigra geopolitike, ekonomije i investicija ili izvorno “Geo-Economics: The Interplay Between Geopolitics, Economics, and Investments”. Geoekonomija pomaže ulagačima razumjeti kako geopolitički trendovi pokreću tržišta kapitala. Stručnim tretmanom geopolitičkih narativa u kontekstu njihovih utjecaja na ekonomiju i tržišta kapitala, djelo se razlikuje od brojnih geopolitičkih knjiga i eseja koji su od malo ili nimalo koristi ulagačima. Posebice s obzirom na to da politički znanstvenici i stručnjaci za međunarodne odnose nisu osposobljeni razmišljati kao ulagači. Djelo obrađuje sljedeće geopolitičke rizike i njihov utjecaj na tržišta kapitala: oružane sukobe, pristup prirodnim resursima, međunarodnu ekonomsku suradnju, rivalstvo SAD-a i Kine, cyber- terorizam, geopolitiku obnovljivih izvora energije i utjecaje klimatskih promjena. U prvom dijelu niza Geoekonomija prikazat ću utjecaj oružanih sukoba i pristup prirodnim resursima iz kuta autora knjige.

RATOVI I TERORISTIČKI NAPADI

Ratovi, kaže Klement, nemaju dugotrajnog učinka na razvijena tržišta kapitala. Najčešći su na teritorijima malih, siromašnih zemalja i zemalja u razvoju. Usto nije pronađen jedinstven obrazac tih učinaka, pa ratovima treba pristupati case to case. Uočeno je da ratovi polučuju različite makroekonomske učinke u zemlji koja vodi rat na tuđem teritoriju u odnosu na zemlju na čijem se teritoriju vodi rat. U pojedinoj godini ratovanja inflacija uzrokovana ratom u zemlji koja trpi rat kod kuće može iznositi 14,5%. Realni BDP može pasti za više od 7%. Utjecaj na obje varijable u zemlji koja ratuje na tuđem području, zanimljivo, blago je pozitivan.

Državna potrošnja raste u obje zemlje, dok zemlja koja ratuje u tuđini ostvaruje i povećanje poreznih prihoda. Troškovi ratovanja, međutim, nisu linearni: njihov se rast ubzava s trajanjem rata. Zemlji koja trpi rat realni BDP se može smanjiti za 20% nakon 3 godine ratovanja. Nakon 5 godina ratovanja to može iznositi i 50%. To znači da je efekt usporedan učinku Velike depresije u SAD-u 1930-ih i dva do tri puta veći nego učinak krize 2008.

GEOEKONOMIJA I RATNA ZAGONETKA

Ulagači trebaju pažljivo proučiti geopolitički narativ rata naslućuju li njegovo pojavljivanje. Ponašanje pojedinih klasa imovine ovisi o medijskom praćenju uoči njegova nastupa. Zbog toga dionice u nekim slučajevima mogu porasti nakon izbijanja rata (tzv. ratna zagonetka). Primjer rata o kojem je bilo mnogo medijskog praćenja bi američki rat u Iraku, kad je tržište imalo mnogo vremena apsorbirati sve informacije prije samog rata.

Međutim, ulagači bi trebali očekivati pad dioničkih indeksa (s iznimkom pojedinih sektora, poput obrane) u slučaju iznenadnog izbijanja rata ili nakon kratkog uvoda u rat te načelno smanjiti izloženost portfelja dionicama. Državne obveznice i nafta, u slučaju da rat utječe na njezine tokove, pokazale su se kao dobar hedge od ratnih rizika. Visina alokacije u jedno ili drugo ovisit će o ulagačevom profilu rizičnosti. Rizičnija verzija ‘ratnog portfelja’, koja traži veći Sharpeov omjer, može zahtijevati i veću izloženost REIT-ovima. Praksa pokazuje da je cijena zlata raste uoči rata, a zatim stagnira čim rat nastupi. No, sad kad bolje razumijemo utjecaj rata, kakva je geoekonomija terorizma i je li drukčija od one ratne?

EFEKT NAVIKAVANJA

Poznato je da terorizam u svijetu raste, a naročito međunarodni terorizam. Broj žrtava terorističkih napada raste nakon 11. rujna 2001., dok Bliski istok prednjači po statističkim mjerilima. Napad na blizance nije devastirao dotcom balonom uzdrmano američko tržište, dok su znatnu štetu pretrpjeli tek New York i pojedine grane djelatnosti. Praksa pokazuje da teroristički napadi nemaju značajan utjecaj na gospodarstvo, osim ako se radi o malim i/ili siromašnim državama u kojima je utjecaj terorizma prolongiran. U tom je slučaju učinak sličan učinku rata. Primjerice, procjenjuje se da konstantni napadi Palestinaca Izrael koštaju 2,5% nižim realnim BDP-om godišnje no inače.

Dugotrajni terorizam može smanjiti prihode od turizma i direktne strane investicije, što je zabilježeno čak i u zemljama poput Španjolske i Grčke. Nadalje, učinak terorizma na dionice načelno nije velik i dugotrajan, pa ih se može kupiti po povoljnijoj cijeni. Efektom navikavanja svaki uzastopni teroristički napad utječe na dioničke indekse slabije od prethodnog. Međutim, prolongiran terorizam može permanentno potinsuti cijene dionica. Smatra se da bi izraelske dionice bez terorizma bile barem 30% skuplje.

DOSTUPNOST PRIRODNIH RESURSA

Šokovi naftne ponude mogu nastati iznenada. Oni kratko traju i povećavaju cijene nafte. Kad subjekti u gospodarstvu očekuju dugotrajnije poremećaje u ponudi nafte, mogu nastati specifični šokovi naftne potražnje akumuliranjem naftnih zaliha. Tada prevladava strah među ulagačima, koji traže još veću premiju rizika. To smanjuje cijene dionica (osim u određenim sektorima). Inflacijska očekivanja za idućih par godina mogu primorati centralnu banku na podizanje kamatnih stopa. Time dodatno opada cijena rizičnih klasa imovine.

Smanjenjem ponude nafte za 1%, njezina cijena raste za 5-10%. Tako realni BDP kratkoročno opada za prosječnih 0,2 do 0,3%, no učinak je drugačiji u svakoj državi i raste u srednjem roku. Porastom cijene nafte raste i izvoz nafte iz zemalja izvoznica nafte, a time i njihova domaća potražnja. To omogućuje izvozno orijentiranoj Kini i Njemačkoj da većim izvozom djelomično kompenziraju smanjenje svoje domaće potražnje zbog cijena nafte. Volatilnost industrijske proizvodnje neke zemlje zbog fluktuacije cijene nafte ovisi o uvoznoj/izvoznoj orijentaciji i uravnoteženosti gospodarstva.

Primjerice, Njemačka svojim međunarodnim izvozom, a Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija povećanjem proizvodnje rudarskog sektora mogu umanjiti negativan efekt na vlastitu domaću potražnju zbog porasta cijene energenata. Istovremeno, industrijska proizvodnja izvoznika sirovina Rusije i Brazila više oscilira radi gospodarske neuravnoteženosti. SAD su razvojem tehnike hidrauličnog frakturiranja postale najveći svjetski proizvođač nafte. Pretekli su Rusiju i Saudijsku Arabiju, razvivši robusno gospodarstvo na temelju velike domaće potražnje. Zbog posljedične volatilnosti američkog gopodarstva u ovisnosti o nafti, tamošnji političari su više od drugih usmjereni energetskoj politici.

Općenito, osjetljivost razvijenih ekonomija na volatilnost cijena nafte danas je manja nego u prošlosti zbog mjera štednje energije, fleksibilnosti tržišta rada (manja osjetljivost rasta plaća na inflaciju energenata te veća mogućnost otpuštanja radnika) i nereagiranjem središnjih banaka na prolaznu inflaciju.

UTJECAJ CIJENA NAFTE

Trajnost i opseg utjecaja cijena nafte na dioničke indekse načelno ovisi o tipu naftnog šoka. Šok ponude nafte ima dijametralno suprotan učinak na dionice u zemljama koje uvoze naftu naspram zemalja izvoznica. Nadalje, naftni šokovi potražnje imaju zakašnjeli utjecaj na cijene dionica. On je izraženiji u zemljama koje uvoze naftu nego u zemljama koje ju izvoze (6 do 12 prema 3 do 6 mjeseci), dok u slučaju ekstremne volatilnosti cijene nafte tržišta izraženije reagiraju na negativne vijesti nego na pozitivne. Iako je njezina važnost usponom SAD-a kao energetske sile smanjena, Saudijska Arabija nastavlja biti predvodnica OPEC-a u pogledu odlučivanja o energetskoj politici te je njezin utjecaj na tržišta kapitala i dalje velik.

Povećanjem cijene nafte zbog šoka u Saudijskoj Arabiji za 20%, svjestski dionički indeksi se smanjuju za 10%. Konačno, utjecaj cijena nafte na valute značajan je samo u slučaju naftnog šoka potražnje, kad dolar slabi u odnosu na sve valute zemalja izvoznica nafte. Njegov tečaj u odnosu na valutae uvoznica nafte ovisi o relativnim reakcijama gospodarstava na naftni šok.

GEOEKONOMIJA METALA

Fluktuacijama cijena metala najviše su izložene nedovoljno diverzificirane zemlje izvoznice metala. Primjer jedne takve zemlje jest Čile. Njegov rudarski sektor čini značajan udio BDP-a, a bakar polovicu ukupnog izvoza zemlje. Australija je primjer zemlje snažnog, ali diverzificiranog rudarskog sektora. Međutim, malo je vjerojatan rizik manipulacije na tržištima metala obzirom da, izuzev bakra i kositra, takva tržišta nisu oligopolska. Dodatan razlog tomu je slabljenje kartela kao posljedica globalizacije. I da zaključimo: iako dominira u proizvodnji većine metala, manipulacija cijenama od strane Kine malo je vjerojatna, jer ona koristi te metale u proizvodnji intermedijarnih proizvoda.

(niz Geoekonomija bit će nastavljen)

Autor: Mihael Stančirević


Mihael StančirevićMihael Stančirević završio je diplomski studij nautike na pomorskom fakultetu u Rijeci te je nekoliko godina proveo radeći u pomorstvu. Odlučio se za karijerni zaokret položivši ispit za investicijskog savjetnika i CFA 1. razine, nakon čega je radio kao broker i kreditni posrednik. Područja interesa su mu investiranje i tržišta kapitala. U slobodno vrijeme često plovi stručnom literaturom iz ovog područja.

 


Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: