Nedavno sam pročitao razmišljanje kolege Nevena Vidakovića, koje sam prepričao i u nedavnom gostovanju na N1. On nije samo teoretičar i profesor, već aktivno trguje na financijskim tržištima. Njegova analiza upućuje da bi u geostrateškim okršajima Kina, kako bi smanjila globalnu moć dolara, mogla preko poticanja inflacije slabiti ekonomsku moć zapadnih ekonomija. Najjednostavniji način za to je poticanje promjena cijena energenata, koji su se vratili na razine prije početka rata. Cijena nafte je na razini od 80-ak dolara po barelu već nekoliko mjeseci. Europski se plin pak spustio na razinu do gotovo 40 EUR/MWh. Kako onda gospodarstvo Kine utječe na kretanje cijena energenata, a kako na kretanje burzovnih indeksa?
POTRAŽNJA ZA NAFTOM SVE JAČA, STIŽU LI VIŠE CIJENE?
OPEC je prošlog mjeseca objavio projekciju da će potražnja za naftom u 2023. rasti za 2,32 milijuna barela dnevno ili za 2,3 %. Time su korigirali projekciju iz siječnja za 100 tisuća barela naviše. Nešto nižu procjenu povećanja od 2 milijuna barela dnevno nudi IEA. Obje projekcije pokazuju da će potražnja rasti, što bi, u situaciji ograničenih dostupnih količina i nedostatka plina u proizvodnji (kojeg djelomično supstituira nafta), bio dostatan argument da će cijene energenata rasti. Osobito je to izraženo nakon kineskog odustajanja od zero-covid strategije.
Dosadašnje projekcije cijena nafte kretale su se oko 90 dolara po barelu za kraj 2023. Kako je nedavno istaknuo Chevronov direktor, tržište nafte i njena logistika su jako osjetljivi na bilo kakve neočekivane poremećaje u opskrbi. Ne smetnimo s uma da ruska nafta još uvijek dolazi na tržište, ali po različitim cijenama.
GOSPODARSTVO KINE RAST ĆE MANJE OD OČEKIVANJA
Dva su ključna događaja utjecala na burze ovog tjedna. Jedan je objava o tome koliko bi trebalo rasti gospodarstvo Kine, a drugi je izlaganje guvernera FED-a Jeromea Powella u američkom Kongresu.
Najavljeni cilj od oko 5 % rasta za gospodarstvo Kine za ovu godinu niži je od očekivanog za ovu godinu. Niži je i od prošlogodišnjeg cilja od 5,5 %. Kina je napustila zero-covid strategiju koju je primjenjivala čitave tri godine. Gospodarstvo Kine raslo je 3 % u 2022., što je bilo znatno ispod cilja. Druga je to najsporija stopa rasta u 30 godina, nakon 2020. u kojoj je rast iznosio svega 2 %.
Kina je za 2023. postavila inflacijski cilj od oko 3 %, nepromijenjen u odnosu na cilj za 2022. CPI je prošle godine porastao 2,0 %. Ovako nizak cilj ekonomskog rasta doveo je do korekcije cijena na tržištima energenata, kao i na tržištima roba. No, tržište je ignoriralo ovu projekciju rasta gospodarstva Kine, koja znači i manje subvencije te manje nafte. Nafta je rasla šest dana, jer smo opet na putanji rasta potražnje za naftom.
Sve dok se nije javio Jay.
ZAŠTO JE IZLAGANJE GUVERNERA POWELLA SRUŠILO INDEKSE
Drugi događaj koji je utjecao na burze jest izlaganje Jeromea “Jaya” Powella. Prvi čovjek FED-a rekao je da će vjerojatno morati dulje i brže povećavati kamatne stope. Trenutni ritam povećanja je pao na 0,25 postotna boda po sjednici. Ovakvo upozorenje znak je da bi zasjedanje FED-a u ožujku moglo biti završeno s povećanjem od 0,5 postotnih bodova. Ne treba posebno isticati da je to dovelo do korekcije burzovnih indeksa, ali i svih klasa imovine te naravno, jačanja dolara. Zna se tko je glavni gazda u gradu: FED. Ne možete ga i ne smijete ignorirati.
