Dok svijet kontemplira oko izglednog pada kineskog nekretninskog diva, taj zamah leptira u Pekingu ovog puta ima utjecaj na pad cijena željeza i željezne rude. Dobre vijesti? Polako. Pritisci na cijene dolaze iz više izvora. Ovaj put ću se osvrnuti na ulogu FED-a i zašto su njegove najave važne i za domaće poduzetnike. Nadalje, spomenut ću i ostale izvore pritisaka na cijene, a pojasniti novu vrstu inflacije, koju zovemo – greenflacija.
BUFFETTOV INDEKS: KOREKCIJA ĆE DOĆI
Ako pogledate korelaciju indeksa koji prati poslovanje kineskog nekretninskog tržišta te cijena željeza i željezne rude, ona je izražena još od početka ljeta, a cijene su u padu. Tako sudionici na tržištu moraju razmatrati moguća nova porezna opterećenja u SAD-u, kao i kako će Kina progutati ovu gorku pilulu. Pitanje je hoće li imatelji obveznica biti namireni za dospjelo plaćanje kamata ili će se veći dio prebaciti na strance. ECB-ova Lagarde kaže da se Europa osigurala od širenja ove zaraze. Peking o tome šuti, iako je ulio dodatnu likvidnost.
Jutros dolaze vijesti da podružnica Evergrandea za električna vozila nije isplatila plaće. FED zasad komunicira tapering do kraja godine, a dizanje kamatnih stopa u 2022. Tržišta su se oporavila nakon FED-ove objave, iako Buffettov indeks pokazuje da je tržište znatno precijenjeno. Korekcija je izgledna. Na to ukazuje, između ostalih, i glavni strateg Deutsche Banka. No, FED je ipak glavni usmjerivač vremena i načina kako će se to dogoditi.
ŠTO TO FED IMA U ARSENALU?
FED-ov arsenal upravljanja ponudom novca ne sastoji se samo iz jedne pucaljke poput promjene kamatnih stopa. Može se razvrstati na sljedeće tri grupe aktivnosti:
(i) operacije na otvorenom tržištu (FED-ova aktivnost oko kupoprodaje vrijednosnica trebala bi usporiti s obzirom na iznose mjesečnih kupnji, što se naziva tapering),
(ii) upravljanje kamatnom (diskontnom) stopom te
(iii) određivanje obveznih pričuva (udio primljenih depozita poslovnih banaka koji ostaje na računu središnje banke).
HRVATSKA NIJE OTOK: ZAŠTO PRATITI FED
FED-ovo sudjelovanje na otvorenom tržištu smatrano je nekonvencionalnim još od nastupa krize drugorazrednih kredita iz 2007. (tzv. subprime crisis). Razina involviranosti u tržište iz tog vremena može se smatrati malom bebom u odnosu na trenutne standarde.
Kako sam izjavio za Lider prošlog tjedna, upravljanje sustavom svjetske likvidnosti FED obavlja kroz formiranje budućih očekivanja, trenutno i prvenstveno kroz očekivano usporavanje kupnje vrijednosnica na otvorenom tržištu. Potom i kroz najavljeno podizanje temeljnih kamatnih stopa: prozor jeftinog novca se praktički približava kraju.
Tržišni sudionici očekuju vodstvo i iscrtanu kartu putovanja od strane FED-a, kako bi smanjili neizvjesnosti i bolje vrednovali svoja ulaganja. FED-ovo usporavanje kupnje vrijednosnica, osim povećanja kamatnih stopa na tržištu, znači i smanjenje vrijednosti obveznica, odnosno poduzeća. Hrvatska nije izolirana od ovoga, kao ni druge svjetske zemlje. Pratili mi ono što FED radi ili ne. A bolje je pratiti nego patiti. Zakon gravitacije se teško može izbjeći.
TAPER TANTRUM
Malo povijesnog prisjećanja. FED-ovo nenajavljeno stiskanje kočnica nakon kvantitativnog olakšavanja u 2013. dovelo je naglog porasta kamatnih stopa na tržištu. Osobito je to bilo izraženo kroz referentni prinos do dospijeća američkih desetogodišnjih državnih obveznica. Premda se strah na koncu pokazao pretjeranim, FED danas nastoji puno pažljivije navoditi tržišne sudionike, unaprijed ih obavještavajući o svojim namjerama. Strah koji se želi izbjeći neki nazivaju taper tantrum.
FED je također više puta jasno naveo da prvo kreće tapering (usporavanje kupnje vrijednosnica), a potom promjene kamatnih stopa. U svu ovu kaotičnu igru ubacila se i inflacija, koja po mnogima nije neočekivana nakon što su globalni fiskalni poticaji mnogih država završili u bilancama središnjih banaka.
INFLACIJA ILI GREENFLACIJA?
FED ipak smiruje globalno tržište tvrdeći da se radi o prolaznom efektu, a Team Transitory, kako se nazivaju pobornici FED-ove teze o kratkotrajnosti i prolaznosti inflacije, zasad imaju trend i “plus u bilježnici”. No, imaju dodatnog protivnika u narušenim globalnim lancima nabave, nagomilanoj potražnji i čepovima kod iskrcaja u lukama, porastu cijena brodskih vozarina, porastu cijena energenata, ali i nečemu što se zove – greenflation ili greenflacija.
Greenflacija je za neke neočekivan efekt, a dolazi od regulatornog i javnog pritiska da ekonomija bude što zelenija. No da bi se to postiglo na način na koji se to komunicira, ona treba sve više (rijetkih) metala i materijala koje će izgraditi takvu ekonomiju. U međuvremenu, regulatorna ograničenja otežavaju ulaganja u staru ekonomiju. Zato nije nikakvo čudo da uz ograničenje ponude, a nabujalu potražnju, imamo rastuće cijene metala i minerala (i svega ostalog).
Kakva god da inflacija bude, trajnija ili samo prolazna, izvjesno je da će FED započeti s procesom usporavanja kupnja vrijednosnica. Nakon toga će početi i proces podizanja temeljnih kamatnih stopa, što će podići gotovo sve kamatne stope na tržištu. A s time smanjiti vrijednost kompanija, burzovne indekse i poskupiti zaduživanje.
