Svi smo pratili bankarsku krizu u SAD-u. Nekoliko banaka je moralo biti sanirano. I neke su europske banke doživjele poteškoće. No, kako stoji hrvatski bankarski sustav? Umjesto riječi, evo jedan grafikon kojeg sam izradio prije mjesec dana, kada je krenula bankarska oluja.
HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV OSTAJE STABILAN
Izvor: HNB, obrada Serdarusic.com
Vidite kako su plavi stupci u padu zadnjih pet godina. Laički rečeno, to je stupanj nenaplativih kredita. Narančasta linija pak predstavlja likvidnost bankarskog sustava. I ona ide u dobrom smjeru, raste. Fitch je u nedavnoj analizi istaknuo: “Hrvatski bankarski sektor ostaje stabilan, sa solidnom kapitalizacijom (24,6 % na kraju 2022.) i poboljšanjem kvalitete imovine. Omjer nenaplativih kredita smanjio se na 3% na kraju 2022., s 4,3% na kraju 2021. Sinkronizacija monetarne politike s ECB-om rezultirala je značajnim smanjenjem nekih regulatornih zahtjeva u bankarskom sektoru i povećanjem zaštitnih slojeva likvidnosti.”
LIKVIDNOST U NIJANSAMA SIVE EKONOMIJE
Fitch je bio obziran, pa nije napisao ono što i na placu znaju. Naime, jako puno nijansi sive ekonomije doletjelo je u banke u obliku kuna da se pretvori u eure. Rezultat? Eto nam likvidnijeg sustava! Uz smanjenje obvezne rezerve koje banke moraju imati kod središnje banke (HNB-a u našem slučaju), vode su mirne.
Vidjet ćemo uskoro i rezultate za prvi kvartal poslovnih banaka. Prošlogodišnji rezultati banaka su za prva tri kvartala bilo puno bolji, da bi posljednji kvartal bio nešto ispod onoga iz 2021. Utjecaj najavljenog izvanrednog poreza na dobit potaknuo je banke da umanje svoje dobiti.
Po pitanju makroprudencijalne dijagnostike, izdvajam dio oko nerealiziranih gubitaka zbog rasta kamatnih stopa, što je bio okidač za pad SVB-a:
“Iako se kapitaliziranost kreditnih institucija smanjila u 2022., i nadalje je znatno iznad propisane razine, što daje snažan doprinos stabilnosti financijskog sustava. Stopa ukupnoga kapitala smanjila se kao posljedica smanjenja kapitala pod utjecajem nerealiziranih gubitaka na osnovi vrednovanja obveznica po fer vrijednosti i rasta rizikom ponderirane imovine, te je na kraju trećeg tromjesečja 2022. godine iznosila 24 %. Udio kredita u fazi 3 nastavio se smanjivati na najniže zabilježene razine, i to većinom zbog njihova oporavka, a manjim dijelom prodaja. Ipak, istodobno je zabilježen nastavak povećavanja udjela kredita u fazi 2, što upućuje na porast kreditnog rizika. Profitabilnost banaka relativno je visoka, a neke veće banke mogle bi zbog izraženog povećanja profitabilnosti biti obveznici jednokratnog poreza na izvanrednu dobit.”
ČEKAMO FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE I INDEKSE
Više ćemo o stanju hrvatske ekonomije, do objave financijskih izvještaja za prvi kvartal burzovnih kompanije i godišnjih financijskih izvještaja svih poduzetnika, saznati iz poslovnih i potrošačkih indeksa povjerenja. Sljedeća je objava ovog četvrtka. Podatke o inflaciji, stanju tržišta rada, kreditima i kamatnih stopama valja pratiti stalno. Oni su ključni da biste razumjeli okruženje u kojem donosite poslovne odluke.
