Izvor: Vlada RH, Serdarusic.com, Obrada: Serdarusic.com
Hrvatska je danas službeno primljena u eurozonu kao dvadeseta članica, a euro ćemo uvesti s početkom 2023. Visoki državni dužnosnici isijavaju od sreće, i to je dan koji treba zapamtiti. No, ne zbog očitih razloga! Hrvatski ulazak u eurozonu je non-event ili stara vijest. Utvrđeni tečaj od 7,5345 kod ulaska u europski tečajni mehanizam u srpnju 2020. bit će i službeni konverzijski tečaj kune za euro. I to je većina komentatora i analitičara očekivala. “Ovo je povijesni dan za Hrvatsku”, rekao je ministar financija na odlasku Zdravko Marić, dodajući da je jednako povijestan i za eurozonu. Mogu na to reći samo: “Ovo je povijesni dan za dolar.”
0,9999: DOLAR JE NA PARITETU
Sjećate se kletve da kad jednom Hrvatska negdje uđe, ta država ili zajednica ne poživi? Nadam se da hrvatski ulazak u eurozonu neće ući u tu kategoriju, jer euro sad postaje i hrvatska valuta. Naime, baš je danas euro kratkotrajno pao na vrijednost od 0,9999 dolara, po prvi put u 2 desetljeća. U međuvremenu se ipak vratio na vrijednosti nešto iznad 1,00 dolara za euro.
Početkom rusko-ukrajinskog rata najavio sam da će euro biti pod velikim pritiskom. Razloge, koje čitatelji ovog bloga već znaju, vidim u velikom dijelu i u nečinjenju ECB-a, koje u Hrvatskoj zovemo Europska središnja banka i znat ćemo je sve više pod hrvatskom pokratom ESB. Ne bih ni sam bolje popisao razloge svojeg skepticizma od Maruške Vizek.
Kao i kolega Neven Vidaković, smatram da treba zapamtiti famozni ECB-ov sastanak s kraja listopada 2021. Tamo su se europski monetarni čelnici, kako je izjavila i sama predsjednica ECB-a Christine Lagarde, “zagledali u dušu” te utvrdili kako inflacije nema, odnosno da je ona samo prolazna. Nedjelovanje ili nečinjenje ECB-a trenutno plaćamo skupljim dugom. A možda ćemo i skupljim.
PROMAŠENA ENERGETSKA POLITIKA
Stvari treba gledati relativno. Europska međugodišnja proizvođačka inflacija prelazi granicu od 36, dok je američka malo manje od 11 posto. Proizvođačka je inflacija ona koja upućuje kakva će biti potrošačka, koju zauzvrat komentiraju mediji i opća javnost. Hrvatska je na visinama preko 30 posto, o čemu je izvijestio DZS početkom srpnja.
Naravno, energenti su glavni razlog, što naročito vrijedi za Europu. Sjetimo se pritom da su SAD na puno višem stupnju energetske samodostatnosti. Pritom se EU, pod nemalim njemačkim utjecajem, odlučio na promjenu načina ugovaranja cijene ruskog plina s višegodišnjih ugovora na kraća razdoblja. Pogađate – nije pogodio! Dodajte tomu nerezonski moto “odbacimo nuklearne elektrane” et voila – odoše cijene plina u nebo. Cijene su plina, naime, rasle i prije rata: već smo prošlog ljeta znali za najave, a poduzetnici su još od studenog u Gradu Zagrebu počeli plaćati višestruko veće cijene kubika.
LAŽNA DIHOTOMIJA
Nemojmo zaboraviti i potpuni fijasko doktrine “ostani kući, cijepi se”. Zaključavanjem se ekonomija gurnula preko ruba, a bila je u sasvim solidnom stanju. Podsjećam na tekst izvrsnog Ivice Brkljače o tome i vidjet ćete kako je Hrvatska relativno dobro prošla u lažnoj zabludi “ekonomija vs spašavanje života”. A onda je krenulo fiskalno i monetarno zatrpavanje. I vidi čuda, ono je probudilo uspavanog diva – inflaciju.
Mogli bismo se i iznenaditi kad ili ako ovaj tjedan vidimo da je američka inflacija počela usporavati. Europska neće tako skoro. Hrvatska sad zbog nečinjenja, preciznije, ogromne prognostičke pogreške ECB-a, koja nije vidjela sivog nosoroga uvozi (europsku) inflaciju. Maruška Vizek je lijepo objasnila kako su sada ECB-u vezane ruke, a njegovo nečinjenje potječe od toga što nisu sve države u jednakoj poziciji, pa se ne može ni odlučiti oko konkretne, jedinstvene monetarne politike.
HRVATSKI ULAZAK U EUROZONU: EURO TESTIRA 0,80?
Nadamo se da će najavljeni europski Antifragmentacijski alat, kojeg smo već spominjali, zaista pomoći da se ne ponovi kriza državnog duga europskih država iz prošlog desetljeća. Nikako ne bih volio da Europa tavori jedno dulje vrijeme u stagflaciji, dok se SAD, a možda i Kina, izbavljaju iz ralja. Ne zbog njih, nego nas. Gledati krizu državnog duga kako se prelijeva na europske banke bi bio strašan prizor. Raduje me stoga vijest da su europske banke u jako dobrom stanju, jer imaju povijesno najmanji udio nenaplativih kredita.
Euro će i dalje nažalost biti pod velikim pritiskom i najslabiji je u zadnja dva desetljeća. Fundamentalno se nisu dogodili takvi pomaci da bi tečaj otišao s 1,15 na 1,00 u svega par mjeseci. Posljedica je to pogrešne europske politike. Dodat ću da je unatoč slabom euru, Njemačka prvi put u 30 godina imala trgovinski deficit. To bi bili neki od razloga zbog kojih smatram da će euro u odnosu na dolar i dalje biti pod pritiskom. Hrvatska je energetski napravila potez za pamćenje podizanjem LNG-a doslovno pet do dvanaest.
Gledano sa strane tehničke analize, sada je otporna točka na razini 1,03. Probije li EUR/USD razinu pariteta i zadrži se malo ispod ovaj mjesec, otvoren je put prema testiranju razine od 0,80. Dakle, hrvatski ulazak u eurozonu doista bi mogao biti povijesni.
