Iako portali u utorak, 8.6.2021., prenijeli da je Hrvatska imala drugi najsnažniji rast BDP-a u EU, prenoseći vijest s Eurostata, ta je vijest stara već desetak dana. Prvi ju je prenio izvrsni Ekonomski lab, komentirajući snagu novozapočetog ciklusa ekonomskog oporavka. No, hoće li taj ciklus ugroziti inflacija, i kako na to može utjecati državna vlast? Doznajte u nastavku!
Najvažniji sektori za oporavak
Ekonomski lab je 31.5.2021. istaknuo kako su “u prvom kvartalu rastu najviše doprinijeli robni izvoz (8,3% na godišnjoj razini) i investicije (4,6%)”. Prevedeno na jezik djelatnosti, vidljivo je da je “najveći doprinos stvoren u građevinarstvu (8,8%), poljoprivredi (5,9%) i ICT-u (4%)”.
Ključni sektori koji su lani bili jako pogođeni zovu se 3T: trgovina, transport i turizam. Prema uvidima kolega s kojima surađujem iz područja ljudskih resursa, inicijalni podaci djeluju ohrabrujuće. I podaci o fiskalizaciji računa od Porezne uprave, djeluju ohrabrujuće, kao i turističke brojke. Pretpostavljam da će podaci za drugi kvartal koji tek trebaju doći donijeti dosta optimističnih vijesti.
HOĆE LI INFLACIJA BITI TRANZITORNA?
Hoće li inflacija biti prolazna ili kako ju FED naziva “tranzitorna”? Kolege Gatara i Vuković se slažu. No, mogu li vijesti o rastu cijena nafte preko 70 dolara po barelu, nedostatku sirovina i materijala u novom superciklusu te porastu cijena hrane ipak značiti da se inflacija vraća? U četvrtak, 10.6.2021., očekuje se redovito mjesečno očitanje CPI pokazatelja, koje ugledni ekonomist Mohamed El-Erian očekuje na visokoj razini. On poziva FED ne samo da razmisli o tzv. taperingu (usporavanju kupnje vrijednosnica od strane centralne banke), već i da djeluje vrlo brzo. El-Erian se u svom gostovanju kod Marie Bartiromo na Foxu složio s njom da se FED ne bi smio ponašati kao da je ovo s inflacijom “prolazno”. Barron’s pretpostavlja da neće samo biti taperinga, već i prodaje kreditnog portfelja od strane FED-a.
U razgovoru s nekoliko hrvatskih poduzetnika koji posluju na inozemnim tržištima, primijetio sam bojazan od inflacije. Svi se oni nastoje osigurati ranijom kupnjom potrebnih materijala i sirovina. S druge strane, nitko ne želi spuštati cijene, nego ih radije povećati. Očekivanja u ovome mogu imati važnu ulogu. No, pričekajmo još mjesec-dva, za jasniju sliku.
GALOPIRAJUĆA DRŽAVNA POTROŠ NJA
Premda premijer Plenković mudro koristi trend ubrzanog oporavka Hrvatske za vlastitu promociju, treba reći da Hrvatska zaista nije mogla utjecati na ogroman pad BDP-a. S obzirom na nisku bazu, oporavak na pretpandemijske razine bit će relativno brži od ostalih. Naša strategija upravljanja koronakrizom, treba reći, bila je relativno uspješnija od usporedivih zemalja u susjedstvu i turističkih konkurenata. U tom smislu, treba pohvaliti naše. Moglo je biti daleko gore.
Kritiku zavrjeđuje ciklus prekomjerne proračunske potrošnje. Sad je vrijeme za promjene: lokalna razina nakon izbora načelno ide u rebalanse. To će trebati pažljivo promatrati. Naime, opet je na dnevnom redu rebalans proračuna zbog povećanih izdataka. Tako se najavljuje da će za obnovu od potresa biti izdvojeno manje novca od predviđenog. Zdravstvo je i dalje rupa bez dna. Isplata koja će uslijediti za francuske Rafale kao avans, knjižit će se kao rashod tek po isporuci borbenih aviona. No, već će sada uzrokovati odljev sredstava. Čak se i Povjerenstvo za fiskalnu politiku na neki način slaže s mojom ocjenom. Budući i očekivani gospodarski rast treba iskoristiti za smanjenje zaduženosti.
Reforme most wanted
Hrvatskoj treba reforma u ključna tri područja koja će smanjiti proračunsku potrošnju, a time i poreznu presiju. To su zdravstvo, mirovine i obrazovanje. Ta su područja ionako nominalno sekundarna s obzirom na nužne funkcije države. Dopuštanjem stvarnih izbora u ova tri područja povećala bi se efikasnost u upravljanju, a korisnici ovih sustava dobili bi bolju kvalitetu usluge za ono što plaćaju. To je, na koncu, u skladu i s EU načelom supsidijarnosti.
