Intermedijarni proizvodi i pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj: što se, zapravo, dogodilo?

Intermedijarni proizvodi

Još sam prije dva tjedna upozorio na neka neprecizna tumačenja u kretanju domaće industrijske proizvodnje. Prisjetimo se: “Kao i eurozoni, i u Hrvatskoj pada proizvodnja intermedijarnih dobara, koji nije nadoknađen rastom u kapitalnim dobrima. Posebno je to važno jer smo prije nekoliko mjeseci i u Hrvatskoj te u Europi došli u fazu da je proizvođačka inflacija konačno pala ispod razine potrošačke inflacije.” Pogledajmo zašto taj pad nije bio slučajan te koju ulogu imaju intermedijarni proizvodi.

PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE ZA 2,4 POSTO

Najnoviji podaci za travanj 2023., koje je objavio DZS, govore nam da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala za 2,4% na mjesečnoj razini. Ovaj podatak odnosi se na sezonski i kalendarski prilagođenu vrijednost.

Podaci na godišnjoj razini nisu bolji. U usporedbi s travnjem 2022., kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj pala je za 3,5%. U čemu je stvar?

Za tumačenje valja pogledati u priloženu tablicu izvornih indeksa. On donosi i pondere za pojedine grupe, odnosno govori koliko je pojedina grupa značajna. Kad promotrimo glavne industrijske grupacije prema ekonomskoj namjeni ili GIG 2009., vidimo da gotovo trećina vrijednosti otpada na intermedijarne proizvode, a upravo tu je zabilježen drastičan pad. Naime, intermedijarni proizvodi su u odnosu na travanj 2022. dali indeks od samo 88,7.

INTERMEDIJARNI PROIZVODI VIŠE NA ZALIHAMA, MANJE U PROIZVODNJI

A da nije riječ samo o problemima u nabavi sirovina, govori nam da su ti isti intermedijarni proizvodi doživjeli povećanje zaliha. Indeks je iznosio 110,2, gledano u odnosu na lanjski travanj. Dakle, proizvodimo manje jer manje uspijevamo prodati.

Što se proizvodnje tiče, pala je i proizvodnja prehrambenih proizvoda (indeks 95,0), kao i proizvoda od drva te papira i kemikalija. Pala je i proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda. Ovdje pripadaju staklo i proizvodi od stakla, keramike, betona, gipsa i sličnog. S druge strane, od važnijih grupa, rasla je proizvodnja pića, farmaceutskih proizvoda i pripravaka, strojeva i uređaja te ostalih prijevoznih sredstava, električne opreme, kao i popravak i instaliranje strojeva i opreme.

Zalihe su ukupno rasle, jer je vrijednost indeksa u odnosu na travanj prošle godine iznosila 102,7. Najviše su pale zalihe energije, primarno koksa i rafiniranih naftnih proizvoda. Nešto manje pale su i zalihe metala i kemikalija. Od značajnijih grupa s rastom zaliha, tu su prehrambeni proizvodi (109,3), prerađevine i proizvodi od drva, pluta i slame (136,5) te nemetalni mineralni proizvodi (127,4).

To nam govori da se pojedini sektori u Hrvatskoj suočavaju s recesijskim signalima. Brine što je ukupna proizvodnost (produktivnost) rada na godišnjoj razini pala za 1,9 posto. Teško će rasti dobit, a osobito plaće, ako proizvodnost rada pada.

Na kraju, svim poduzetnicima preporučujem da pomno motre pokazatelje njihovih dobavljača i kupaca, a osobito blokade, kako bi spriječili neugodna iznenađenja. Srećom, postoji način kako možete automatizirati monitoring poduzeća i uštedjeti vrijeme. Jer, biti spreman…

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: