U iščekivanju vijesti o kretanju hrvatskog BDP-a koje će biti objavljene u petak 29. svibnja, uoči Dana državnosti, htio sam istaknuti jednu od komponenti doprinosa kretanju BDP-a. Ne, ne radi se o neto izvozu, ni o osobnoj ili državnoj potrošnji. Ovaj put, to su investicije privatnog sektora.
I INOVACIJE ĆE TRPJETI ZBOG KORONAKRIZE
Prije zdravstvene krize, krajem veljače, hrvatska je vlada imala namjeru potpisati memorandum s EIT-om (Europski institut za inovacije i tehnologije). Za tu je priliku Martin Kern (EIT) dolazio u Hrvatsku (događaj se zvao “EIT Awareness Day in Zagreb”). Kern je pohvalio Hrvatsku i njen velik napredak u inovacijskim kapacitetima od ulaska u EU.
Vlada je tad planirala ciljati, do kraja 2020., na ulaganja u R&D od 1,4% BDP-a i 3% BDP-a do 2030. S obzirom na posljedice utjecaja zdravstvene krize, čini mi se da će se te procjene, želje i pozdravi znatno revidirati.
Dosadašnji raspoloživi podaci za 2018. govore kako su ulaganja velika 54,7 milijardi kuna. Od toga 28,7 milijardi dolazi iz vlastitih izvora, ili 52,7%. Preostali izvori financiranja su: 14,7 milijardi od vjerovničkog kapitala (krediti, leasing), EU fondovi 2,8 milijardi, proračun 7,2 milijarde i ostali izvori 1,4 milijarde.
Trebate pomoć u aplikaciji na izvore EU, kreditno-garantnih shema poput HBOR-ovih programa, ili spašavate svoje poslovanje povoljnim izvorima financiranja za likvidnost? Obratite mi se.
INVESTICIJE PRIVATNOG SEKTORA NISU SAMO STROJEVI
Komponenta BDP-a “investicije privatnog sektora” ne računa se kao takva, ali najčešći proxy je GFCF (bruto investicije u fiksni kapital). Potom se promatra GFCF samo za privatni sektor: pogledajte kretanje za Hrvatsku na stranicama Svjetske banke. Ova vrijednost znatno utječe na potencijalnu produktivnost budućeg razdoblja. Logično, ako imate noviji i učinkovitiji stroj, moći ćete proizvoditi više i/ili jeftinije. Ipak, privatne investicije ne staju na strojevima i nekretninama.
Sve je važnija uloga investicija u nematerijalnu imovinu, a ja bih dodao i u ljude (talente), koja daje sve veće povrate. U ekonomskom izračunu, koji je bitno drukčiji od računovodstvenog koncepta, ta ulaganja se ne tretiraju kao trošak, nego se kapitaliziraju. To su tzv. prilagodbe koje se rade za izračun dodane ekonomske vrijednosti na strani neto operativne dobiti poslije poreza (NOPAT) i investiranog kapitala.
VAŽNOST ULAGANJA. NE SAMO U DIONICE.
Ako se želi postići budući snažniji rast dobiti, ali i povećanja vrijednosti, nužno je ulagati sve više u istraživanje i razvoj. To prepoznaju svi, od velikih, politike i raznih institucija, pa i do malih i srednjih poduzetnika. Jako je važno osvijestiti potrebu da dobre i kvalitetne ideje nisu nužno na prvi pogled uvijek jasne i vidljive, nego treba pokušavati skupiti što više dobrih ideja i to kontinuiran način. Filtriranjem se dolazi do određenog broja ideja koje su provedive.
Financije, kao ključni dio u upravljanju zajedno s kontrolingom, mogu usmjeriti poduzetnike na put uspjeha. Â Čak i one najmanje među njima. Upravljači, bez obzira jesu li oni samo agenti vlasnika ili su i sami vlasnici, trebaju razumjeti važnost stvaranja vrijednosti i novčanog toka. To je preduvjet za učinkovite investicije, koje mogu dovesti do rasta produktivnosti i dugoročno boljih vijesti po pitanju BDP-a.
