Istina nas oslobađa od velikih poreza

Suočimo se s činjenicama da bi upoznali istinu. Jer, istina će nas osloboditi.

1) Hrvatske banke i njihovi vlasnici prošli su stres-test koje je provela Europska centralna banka. To je najdulje razdoblje stabilnosti hrvatskog bankarskog sustava, što treba pozdraviti kao dobru stvar za cijelo društvo. Dok su banke u vrijeme Jugoslavije bile kase uzajamne pomoći bez razvidnog korištenja novca, poduplano sve s hiperinflacijom, u novije vrijeme, sa stabilnom stopom inflacije i stabilnim tečajem, hrvatske banke posluju kao moderne banke koje kvalitetno upravljaju rizicima, što su kompetencije koje su značajnije usvojene prijenosom znanja (hrv. know-how) tek dolaskom stranih vlasnika nadolaskom novog tisućljeća.

2) Realni BDP od 2008. do 2013. pao je za ukupno više od 5% (2008.: 48.135 mil. EUR, 2013.: 43.591 mil. EUR). U prijevodu, prosječno je u tom razdoblju hrvatski BDP padao godišnje za oko 2% (ako vas zanima formula, onda Google: CAGR!). Ovdje u obzir nije uzeta 2014. godina, a njeni trendovi nisu pozitivni.

3) Istovremeno, od 2007. iznos financijske imovine, od čega najveći dio čine depoziti u hrvatskim bankama, porastao je na 330,4 milijarde kuna, što će biti za više od 2% od procjene BDP-a za 2014. Tako to stoji u istraživanju moje matične kuće kojeg su prenijeli mediji. Naime, u 2007., posljednjoj pretkriznoj godini, financijska imovina predstavljala je tek 85,7 posto BDP-a, da bi se u sljedećih šest kriznih godina nominalno povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde) te u gotovini (2 milijarde). U ovoj godini znatno su povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja (za jednu milijardu), te vrijednost ulaganja u dionice i obveznice (0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna), navodi se u istraživanju. Vrijednost ulaganja građana u investicijske fondove također je povećana za oko 84 milijuna kuna, zahvaljujući možda mogućem početku oporavka tržišta kapitala.

4) Hrvatska je na DOING BUSINESS listi beznačajno porasla sa 67. na 65. mjesto, jer bez obzira na usklike oduševljenja službenika hrvatske Vlade, Hrvatska je i dalje pri dnu te liste, gledajući članice EU.

Iz činjenica je razvidno, barem autoru ovog upisa, da se rješenje problem treba potražiti više u fiskalnom dijelu sustava hrvatske ekonomije nego ono u monetarnom.

Kad to tvrdim, za neupućenije čitatelje to znači da je potrebno:

1) da fiskalna vlast, prije svih hrvatska Vlada, kojih god boja i oblika jest ili će biti, poradi na smanjenju rashoda, odnosno da rastereti građane i poduzeća (kućanstva/ privatni sektor) od visokih poreznih nameta;

2) da subjekti u fiskalnom prometu, prije svega sami građani kao glasači i individue koje žele biti odgovorne pred sobom, pred svojim bližnjima i svojim potomcima, usvoje osnovna znanja o tome što je to proračun, što su porezi i kako se oni skupljaju i na što se porezni novac troši;

3) nakon što su ta znanja usvojena, da zahtijevaju od fiskalne vlasti da svima omogući što prije, što detaljnjiji i što lakši uvid u potrošnju državnog proračuna i proračuna gradova, općina i županija.

U to ime pozdravljam osnivanje hrvatske Udruge poreznih obveznika – LIPA i zazivam, bez imalo skrupula i srama, Božji blagoslov, obilje mudrosti, hrabrosti, strpljivosti i spremnosti na nerazumijevanje od okoline, i to na svakog pojedinca koji sudjeluje i podržava LIPA-u.

Više o LIPA-i te njenom djelovanju možete pronaći na linku sugestivnog naziva: https://www.manjiporezi.hr/.