U tjednu u kojem se objavljuju podaci o inflaciji i BDP-u za ključne europske države (Njemačka, Francuska i Italija) te PMI indeks za SAD, Kinu, Kanadu, Indiju, Australiju i Južnu Koreju, znat ćemo i mnogo više o tome što očekivati u ovoj godini. Proteklih mjeseci slika se malo popravila. S druge strane, imamo i stalne suprotne signale da opasnost nije prošla. Kako prepoznati je li krenuo trend smanjenja rizika? Više o tome reći će nam junk obveznice, srednje rizične korporativne obveznice i one državne.
TKO INVESTIRA U JUNK OBVEZNICE
Visokorizične obveznice, poznate i kao junk obveznice ili high-yield bonds, su obveznice koje se emitiraju od strane kompanija s nižim kreditnim rejtingom. Junk obveznice, budući da imaju veći stupanj rizika, traže i adekvatnu nagradu u obliku većeg zahtijevanog prinosa. Obrnuto, obveznice kompanija s višim kreditnim rejtingom imaju niži zahtijevani prinos (kamatu). Staro je to pravilo da veći rizik traži i veću nagradu. U narodu ga prenosimo kroz uzrečicu “tko ne riskira, ne profitira”.
Iako junk obveznice mogu za određen broj investitora biti neprihvatljive, postoje i oni kojima je to prihvatljivo ili jednostavno žele diverzificirati svoj portfelj. Oni dio svojih ulaganja određuju za nešto riskantniju imovinu. Pritom valja biti oprezan, jer propast emitenta može dovesti do gubitka kapitala: djelomično ili u cijelosti. Zato je potrebno, prije odluke o investiranju u visokorizične ili junk obveznice, potrebno je pažljivo razmotriti rizike i koristi. U tome dobro dođe poznavanje emitenta i gospodarskih prilika, baš kao i alati financijske analize.
SREDNJE RIZIČNE KORPORATIVNE OBVEZNICE
Kreditna agencija Moody’s, kao i ostale, rangira ulaganja s rizikom koji ima ocjene koje se mogu svrstati u investment grade, kao i ocjene koje se svrstavaju u grupu non-investment ili junk. Više o tome u pregledu koji je objavio Corporate Finance Institute. Moody’s rejtinge možete pregledati u tablici ovdje.
Prinos srednje rizičnih korporativnih obveznica je u porastu. To je očekivano, s obzirom na rast kamatnih stopa i kampanju koju vodi FED u borbi protiv inflacije. No, ovaj podatak treba sagledati u širem kontekstu, da razumijemo kakav je rizik. Pogledajte dugoročnu seriju podataka razlike u prinosima između srednje rizičnih korporativnih obveznica i američke desetogodišnje obveznice. Vidjet ćete da rizik pada.
Moody’s Seasoned Baa Corporate Bond Yield je prosječna kamatna stopa (prinos) na obveznice emitirane od strane tvrtki koje imaju kreditni rejting “Baa” prema agenciji Moody’s. To je benchmark za usporedbu kamatne stope na obveznice emitirane od strane tvrtki sa srednjim kreditnim rejtingom. Desetogodišnji prinos američkih državnih obveznica smo puno puta opisali. To je referentna točka malog rizika i često ju se smatra bezrizičnom stopom (risk-free rate). Dok se vrč jednom ne razbije.
TREND U ODNOSU NA PRINOS NA DRŽAVNE OBVEZNICE
Razlika između ovih dviju stopa je pozitivna: obveznice srednje rizičnih kompanija nose veći rizik od američke države. Ako se razlika između Moody’s Seasoned Baa Corporate Bond Yield i prinosa na američke obveznice povećava, to može ukazivati na povećanje rizika na tržištu obveznica. Odnosno, pokazuje da rizik ulaganja u srednje rizične kompanije raste, a onda čitavog globalnog korporativnog miljea. Ako se ova razlika smanjuje, to znači smanjenje rizika.
Trenutno je trend smanjenja od sredine studenoga, pa se ova razlika nalazi na razinama gdje je prije skoro godinu dana. Ako se pogleda grafikon u dugoj seriji, vidljivo je da recesiji prethodi višemjesečni uzlazni trend. Zasad to nije slučaj.
ŠTO TO KVARI OPTIMISTIČNU SLIKU?
Kako bi pokvarili ovu sliku, prisjetimo se svi da je bila prije par mjeseci objava o tome da rejting agencije očekuju rast korporativnih defaultova. U bankarstvu se ta situacija opisuje kao ona kad dužnik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme i na način kako je preuzeo po pitanju glavnice i kamate. Prošlomjesečna objava Fitcha jedna je od takvih predviđanja. Iz nje je vidljivo da se veći problemi očekuju u 2024.
Izvor: Fitch ratings
S&P je prošlog tjedna objavio kako je snižavanje (downgrade) poraslo za 54%, a povećanja (upgrade) kreditnog rejtinga pala za 23% u 2022. u odnosu na 2021. Broj korporativnih defaultova porastao je za 15% na godišnjoj razini. Rizici u 2023., dakle, definitivno nisu nestali.
