Prije godinu i pol dao sam intervju za Lider, gdje sam pojasnio kako se prozor jeftinog novca zatvara. Više sam puta naglašavao da će zbog velike inflacije podizanje kamatnih stopa biti neminovno. Istaknuo sam da “vjerujem da se prozor jeftinog novca polako bliži kraju. Utoliko je možda dobar trenutak za refinanciranje duga ili uzimanje novog, ako je to razborito s obzirom na druge parametre poslovanja”. Provjerite kakve su prosječne kamatne stope za poduzetnike prema najnovijim podacima!
KAMATNE STOPE ZA PODUZETNIKE U PORASTU
Pogledajmo sada malo u prošlost po kojoj su se cijeni poduzeća mogla zaduživati u posljednjih nekoliko godina, ovisno o njihovoj veličini.
Izvor: HNB
Vidimo kako su mikropoduzeća doživjela znatan rast ugovorenih kamatnih stopa, s 3 na nešto manje od 5 posto. Sličan rast doživjela su i velika poduzeća, samo s nižih početnih razina. Iz priloženog se vidi da smo trenutno na visinama kamatnih stopa sličnih sredini 2017., koju pamtimo po krizi sustava Agrokor.
HNB: RASTU I KAMATNE STOPE I KREDITI
O kamatnom prijenosu nakon najvećeg rasta referentnih stopa u povijesti europodručja u petak će u Opatiji na Liderovoj konferenciji “Regionalni financijski forum” govoriti Velimir Šonje. To je redoviti godišnji skup na kojem se mogu čuti razmišljanja bankara i guvernera te eksperata iz financijske industrije.
Pogledajmo što kaže HNB u svojem zadnjem Biltenu vezano uz ovaj prijenos: “Prijenos povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a na domaće uvjete financiranja nastavio se i tijekom veljače, kada su kamatne stope banaka u Hrvatskoj uglavnom porasle. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima dosegnula je u veljači 3,7 %, što je za 53 bazna boda više nego u siječnju.”
Dakle, u samo mjesec dana su novi krediti poskupjeli za 0,5 postotna boda. Primjerice, za kredit od 100 tisuća eura s otplatom u kvartalnim ratama na 5 godina, teret kamata je veći za 1200 eura. Naravno, što je veći kredit, to je i veći iznos ukupnih kamata. Premda se to ne čini dramatično, upamtite da je velik broj kredita na kraći rok, a stanje niskih kamatnih stopa neće se tako lako vratiti. Tek moramo naučiti živjeti u eri skupljeg novca.
Stoga možemo reći da će poduzeća s koeficijentom zaduženosti od 70 % i više bit će znatnije pogođena ovakvim razvojem situacije. Pravilo optimalne strukture kapitala jako je važno u financijama i po mom je mišljenju to poprilično ezoterična materija. Znamo li koja razina duga donosi najveću vrijednost poduzeća?
Izvor: Serdarusic.com
OTKUD GLAD ZA KREDITIMA?
Vratimo se HNB-ovom biltenu. Znamo da su kamatne stope za poduzetnike rasle, no jesu li rasli i iznosi? “Unatoč višim kamatnim stopama krediti nefinancijskim poduzećima nastavili su rasti, pri čemu se godišnja stopa rasta u veljači ipak smanjila na 20,1 % zbog baznog učinka, odnosno snažnijega kreditiranja poduzeća u veljači prošle godine.”
Iz prethodnih biltena znamo i razloge zašto. Osim što EU sredstva potiču potražnju za kreditima (bespovratna sredstva u pravilu ne pokrivaju 100 posto investicije), dolazak na višu razinu prihoda traži i višu razinu radnog kapitala, odnosno financiranja. Često to financiranje dolazi u obliku novih kratkoročnih kredita. Prethodnu godinu obilježila je i energetska kriza, pa je velik dio potražnje za kreditima dolazio od potrebe za financiranjem povećanih troškova energije.
U tom smislu valja istaknuti i obnovljeni HBOR-ov program za obrtna sredstva. Taj program donosi kamatne stope od 2,5 %. Ujesen prošle godine kamatnjak u ovom programu bio je 0,8 %. Još jedan dokaz utjecaja središnjih banaka na stvarni život.
