Š to se događa ako ste sve više izloženi poslovnim rizicima svog ulaganja, kao što su povećani troškovi energije? Nimalo začudno, vaš će kapital otići onome koji može ponuditi sličan prinos uz niži rizik. To se upravo događa europskim dionicama. Kapital napušta Europu već neko vrijeme, što Europu čini ranjivijom. Ujedno, to stavlja i ECB pod pritisak da zaustavi proces povećanja kamatnih stopa, koji je započela pokušavajući obuzdati inflaciju.
KAPITAL NAPUŠ TA EUROPU, POVEĆANJE KAMATA UPITNO
Prošli je tjedan FED-ov pandan, ECB, povećao temeljne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova. Daljnje povećanje kamatnih stopa može biti pod upitnikom ako cijene energenata nastave rasti. Određen bi broj poduzetnika naprosto prestao raditi i proglasio bankrot. Najugroženiji su pritom mikropoduzetnici zbog niske kapitaliziranosti, kao i oni sa slabijom profitabilnosti, koji ne kreiraju dovoljno novca. Nekoliko puta veći troškovi energije takve poduzetnike pretvaraju u zombije (po definiciji, “oni koji nemaju ni za kamate”).
KAD OČEKIVATI NIŽE CIJENE ENERGIJE?
Kako javlja Bloomberg u svojem newsletteru, cijene prirodnog plina su pale jer je Europska unija počela iznositi detalje svoje intervencije povodom energetske krize bez presedana. On uključuje i prijedlog ciljeva za smanjenje potražnje za električnom energijom. Cijena referentnog nizozemskog plina (Dutch TTF Gas) nalazi se ispod 190 eura/MWh. Cijena od 200 eura bila je otpor koje je tržište pokušavalo u zadnjih dva tjedna probiti, nakon dostizanja vrha od 340 eura.
Bloomberg nastavlja: “Pale su i cijene struje. EU nastoji obuzdati potrošnju energije i osigurati likvidnost energetskim tržištima dok nastoji spriječiti da kriza proguta šire gospodarstvo. Ipak, cijene ostaju gotovo osam puta više od uobičajenih za to doba godine. Goldman Sachs Group Inc. očekuje da će se prepoloviti u odnosu na sadašnje razine negdje u prvom kvartalu 2023. godine.”
POREZ NA PREKOMJERNU DOBIT JE NAJLOŠ IJE RJEŠ ENJE
Danas poslijepodne trebali bismo imati podatke o proizvođačkoj inflaciji za SAD. U Europi je rast proizvođačkih cijena daleko veći te se potom prelijeva na opće cijene. Ako već postoji potreba za intervencijom zbog rasta cijena, najlošije od svega je oporezivanje prekomjerne dobiti. Naime, mikro i mali poduzetnici rijetko ostvaruju ogromne razine dobiti. Smatram da je jednostavnije uvesti veću poreznu stopu na dobit nego osmišljavati nove koncepte. Bilo kakve druge mjere bit će otežano provesti i zato što inflacija ima znatan učinak na financijske izvještaje te metrike koje iz njih proizlaze (npr. visina dobiti). U idućem članku obradit ćemo utjecaje inflacije na određene pokazatelje.
A za kraj, ponavljam prognozu JP Morgana. Inflacija pada. Dijelom i zato što je potražnja za proizvodima oslabila nakon koronapotrošnje, osim u SAD-u, koji je nakon koronakrize nastavio imati veću potražnju za proizvodima. I koji, indikativno, zajedno s tom promjenom u strukturi potrošnje ima i znatno veće trgovinske deficite.
