Dogodilo se ono što se i najavljivalo. FED je preskočio podizanja, izvještava CNBC. Najavljena su još dva podizanja ove godine, a projicira se da neće biti recesije ove godine u SAD-u. S druge strane, Kineska središnja banka je smanjila kamatne stope. ECB je, isto tako očekivano, podignuo kamatnjake. Otkud ove drastične razlike između monetarnih politika najvećih svjetskih gospodarstava?
FED-OVA ODLUKA PODIGLA TEHNOLOŠKE DIONICE
Komentari na medijsku konferenciju Powella su različiti. Često ga se dosad kritiziralo da razvodnjava poruku iz same odluke. Jedan komentar kaže da je prekjučerašnja konferencija Powella bila ustvari politička: više u smislu “nećemo spuštati ove godine”, pa je morao reći “dižemo još dvaput ove godine”.
Kako je to tržište razumjelo? Kao prvo, iznimno je nagradilo tehnološke dionice. To je zauzvrat povuklo i indekse na vrlo visoke razine, premda ostale dionice nisu blistale. S&P500 je jučer, 15.6. bio na 4426 bodova, što je rast od 15,7 % od početka godine. Istovremeno, Nasdaq100 (tehnološki indeks) raste 39,8 % od početka godine, dok u samo zadnjih mjesec dana bilježi plus od 13,1 % (S&P500 7,7 %).
ECB NA REKORDNIM RAZINAMA U 22 GODINE
ECB-ova odluka je isto tako bila očekivana. Gurnula je eurodolar (EUR/USD) na 1,0950 (početkom tjedna bio je na 1,0750). Odluka o podizanju kamatnih stopa dovela je referentnu stopu na 3,5 %, najvišu razinu u 22 godine. Lagarde je istaknula da još uvijek ima prostora za podizanje (“still more ground to cover”), jer se očekuje da će inflacija i dalje biti povećana. Stoga je praktički najavila podizanje kamatnih stopa i u srpnju, što podržavaju i drugi visoki dužnosnici ECB-a. To će i dalje podržavati kamatni prijenos: prijenos kamatnih stopa po kojima središnja banka posuđuje novac poslovnim bankama, a koje ih dalje usmjeravaju stanovništvu i poduzećima. Zasad je u Hrvatskoj taj proces bio sporiji, o čemu ste već mogli čitati.
Prije nekoliko mjeseci sam iznio problem fiksiranja kamatnih stopa zbog zakonske regulative, koji može dovesti do smanjenog obujma kreditiranja. Vjerujem da će se kamatni prijenos u određenoj mjeri ubrzati, ako se nastavi s podizanjem kamatnih stopa i ako se ne prilagodi regulativa. Do ovog smo trenutka imali okolnosti na svojoj strani.
ZAŠTO KINESKA SREDIŠNJA BANKA SPUŠTA?
Kako prenose WSJ i CNBC, “Narodna banka Kine neočekivano je smanjila kamatnu stopu na sedmodnevne obrnute repo operacije. Tako je signalizirala sve veću nelagodu kreatora politike zbog sporog oporavka, predlažući daljnje mjere za oživljavanje gospodarstva zemlje. Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi smanjenje stope moglo imati ograničen učinak zbog ionako visokih razina duga, slabih izgleda za rast i nedostatka apetita za zaduživanjem među kućanstvima i poduzećima.”
Dakle, Kineska središnja banka (PBOC) se odlučila na spuštanje kamatnih stopa zbog želje da potakne gospodarski rast. Kod njih je inflacija završila prije više mjeseci i trenutno se suočavaju s deflacijom. Vidimo potpuno različita ili divergentna kretanja politika najvećih središnjih banaka: FED-a, ECB-a i PBOC-a. Ove razlike u monetarnoj politici samo odražavaju različite ciljeve, strukture gospodarstava i dosadašnje odluke čelnika.
Tko će proći najbolje, vidjet ćemo kroz koji kvartal.
