Na prvijencu poznatog Simply Reda, imena Slikovnica iliti Picture Book, nalazila se uspješnica Money’s Too Tight To Mention. U njoj je meni pomalo iritantni Mick Hucknall kritizirao mjere štednje Margaret Thatcher i opjevao nemogućnost dobivanja kredita: “Dobio sam otkaz, treba platiti stanarinu, djeca trebaju nove cipele…” Na trenutak, kao da je ime Simply Red označavalo njihove socioekonomske sentimente, a ne Mickovu boju kose. No, ostavimo sad sentimente postrani: zašto banke nekad ne žele dati kredit poduzetnicima? I kako možete povećati vlastitu bankabilnost, odnosno kreditnu sposobnost?
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA: TEMELJNE KAMATNE STOPE
Američke banke i kompanije inače se tradicionalno početkom godine pojačano zadužuju. Ove godine, u očekivanju FED-ovog dizanja temeljnih kamatnih stopa, imamo pravu poplavu duga. O tome ste mogli čitati i u zadnjoj Tjednoj čitanci. Banke se nastoje na vrijeme “zaključati”u nisku cijenu, što je očekivano, pa čak i razborito. Postoje scenariji da bi podizanja temeljnih kamatnih stopa, a najavljuje ih se nekoliko tijekom godine, mogla biti i puno oštrija. U prijevodu, moglo bi se dogoditi da ne budu po 0,25 postotnih bodova, nego 0,50 ili više, ili da ih bude veći broj u ovoj godini. To su zasad spekulacije, no FED kao de facto središnja banka je samo iznio svoje okvirne namjere o povećanjima. Ne i decidirani plan.
Koja je kamatna stopa koju kao poduzetnik zaslužujete ovisi, naravno, o bonitetu vašeg poduzeća. Možete provjeriti kako to izgleda ovdje. Raspoloživost različitih izvora financiranja nije naravno ograničena samo na klasični bankarski kredit u poslovnoj banci, pa da ne idemo u detalje, ograničit ćemo se ovdje samo na pitanje imate li ili nemate kreditnu sposobnost.
KAKO SE RAČUNA KREDITNA SPOSOBNOST ILI BANKABILNOST
Bankabilnost je riječ koja se “jako nosi”, a neki se pisci iz nje izruguju. To je nelijepi anglizam, koji govori o tome je li vaše poduzeće prihvatljivo banci da ga podrži kreditnim angažmanom. Manje je važno radi li se o kratkom ili dugom roku. Možemo, isto tako, reći da se radi o kreditnoj sposobnosti.
Provjerimo sada kako se računa kreditna sposobnost. U najjednostavnijem obliku, a pogotovo to vrijedi za mikro poduzetnike, kreditna sposobnost računa se kao:
Neto dobit + Amortizacija – Otplate glavnice postojećih kreditnih zaduženja
Takva kreditna sposobnost mora biti veća od otplate glavnice budućih kreditnih zaduženja. I to je to, za najveći broj mikro i malih poduzetnika. Bitno je napomenuti da se radi pojednostavljenje: pretpostavlja se da je prethodno ostvarena dobit i amortizacija u kombinaciji s postojećim otplatama kredita (“trenutna kreditna sposobnost”) jednaka budućoj. Inače bi trebalo raditi financijski model i procjenjivati buduću dobit. Stoga bankari i financijski analitičari, kod brzih aproksimacija, često uzimaju u obzir prošlo poslovanje. Rade neku vrstu uprosječenja (npr. bližoj prošlosti daju veći ponder ili značaj, a daljoj niži).
Primijetite da ovdje nije uračunata potreba za:
- određenom razinom radnog kapitala (uvećano za zalihe, čekanje naplate od kupaca, a umanjeno za odgode plaćanja dobavljačima);
- svakogodišnjom razinom očekivanih investicija (nabave neto dugotrajne imovine, umanjuje se za razinu amortizacije koja služi kao porezni štit).
Oboje znači smanjenje otplatnog potencijala ili kreditne sposobnosti. Takvo što se treba računati kod manjeg dijela malih poduzetnika. Tu potrebu valja računati za srednje, a osobito za velike poduzetnike. Ovako smo zapravo definirali slobodni novčani tok, koji je raspoloživ i:
i) za kreditore (glavnica kredita) te
ii) za vlasnike/ investitore (dividende, dio ili sva dobit).
SUBLIMACIJA KREDITA
Ako je takav slobodni novčani tok graničan, odnosno nedovoljan s obzirom na buduće otplate kreditnih zaduženja, kreditori (općenito, financijske institucije) će posegnuti za ugovaranjem klauzule o nemogućnosti isplate dobiti i povrata eventualnih prethodnih primljenih pozajmica vlasnika. Takva klauzula se zove sublimacija, a radi se o tvrdom ugovaranju prvenstva isplate. Time se kreditori štite da za vrijeme otplate kredita nema odljeva novca iz poduzeća.
POKRIĆE DUGA I ZOMBIFIKACIJA
Vjerojatno ste čuli i za financijske pokazatelje. Kod odobrenja kredita koristi se nekoliko pokazatelja, pa ćemo ih nabrojati. Više o tome možete pronaći ovdje. To su:
a) Omjer neto ili ukupnog financijskog duga (op. ukupni financijski dug umanjen za novac je neto) u odnosu na EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije ili zbroj razlike poslovnih prihoda i poslovnih rashoda s amortizacijom). Ovdje se traži da pokazatelj bude npr. 3x, 4x ili 5x, a EBITDA se uzima kao aproksimacija slobodnog novčanog toka.
b) DSCR ili pokriće duga. Računa se kao omjer operativne dobiti (razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda, pa se kratko označava kao EBIT) u odnosu na trošak kamata ili u drugoj i češćoj varijanti, kao omjer NOPAT-a (neto operativne dobiti nakon poreza, a to je EBIT x (1-t), gdje je “t”porezna stopa) i anuiteta (zbroj otplate glavnice i kamata kredita). Ovdje se traži da je granično 1x ili 1,1x u svim godinama otplate kredita.
c) Koeficijent zaduženosti (kao odnos duga ili ukupnih obveza i aktive, oznake D/A) ili u drugoj varijanti, kao odnos duga i glavnice (D/E) – recimo da je pravilo palca da zdrav omjer duga i glavnice iznosi otprilike 2:1. Iz iskustva mogu reći da poduzeća koja imaju dug na razini 80% i više (a osobito iznad 90%), rade samo za kamate i vrte se u krug.
ZDRAVE BILANCE KAO OSNOVA ZA KREDITNU SPOSOBNOST
Hrvatska će biti zapljusnuta valom novca ili dostupnim sredstvima za financiranje u idućem razdoblju, a to će joj omogućiti generacijsku priliku da napravi korak naprijed. Skori kraj ciklusa niskih kamatnih stopa sigurno će dodatno biti poticaj da se sve više traži takav novac. Često ističem kako je pribavljanje sredstava za financiranje (novac) puno manji problem. Visina kamatne stope nije primarna, već je to pitanje zdrave bilance: jeste li dovoljno likvidni, adekvatno zaduženi te kakav je obrtaj imovine koju koristite.
Ne zaboravimo i najvažnije, jeste li profitabilni, odnosno kakva je rentabilnost imovine i kapitala koji se koristi. Nitko ne želi dati novac onome koji ne zna s njime.
A kad budete trebali kredit, bit će prekasno za popravljanje kreditne sposobnosti: započnite odmah da budete spremni kad bude potrebno. Jer – biti spreman, to je sve!
