Početkom listopada ECB je objavio svoju kvartalnu Anketu o kreditiranju banaka u europodručju. Tako su “banke u europodručju dodatno postrožile svoje kreditne standarde za zajmove ili kreditne linije poduzećima u trećem tromjesečju 2023.” Pogledajmo, dakle, kakvi su zaista kreditni uvjeti te imamo li razloga za optimizam u zahtjevnim ekonomskim okolnostima.
EVO ZAŠTO POOŠTRAVAJU KREDITNI UVJETI
To nije neočekivano, uzevši u obzir da kampanja podizanja kamatnih stopa koju provodi ECB traje od ljeta 2022. do prošlog tjedna. Tad je odlučeno da se zaustavlja podizanje stopa na 4,5 % za prekonoćne posudbe, a 4 % za depozite. Prijenos ECB-ovih stopa na poduzeća i stanovništvo u Hrvatskoj u puno većoj mjeri osjećaju poduzeća. U nastavku je grafikon kretanja prosječne kamatne stope za većinu kreditnih zaduženja malih hrvatskih poduzeća.
Izvor: HNB
Obrada: Serdarusic.com
Prije ciklusa podizanja stopa ECB-a bili smo skoro na 2 %. Sad se nalazimo na 4,7 %, što je povećanje od 136 %, u samo 15 mjeseci.
Statistika o kretanjima i volumenima može se naći ovdje. Vidljivo je da smo u siječnju 2022. zabilježili kamatne stope za kredite svim poduzećima na 1,43 %. S druge strane, u kolovozu 2023. te su stope već bile na 4,99 %.
Rast kreditiranja u europodručju jako usporava, navodi isti izvor.
Izvor: ECB
KREDITNA AKTIVNOST JAKO USPORAVA, ALI NE PADA
No, kreditna aktivnost nije pala, nego je njen rast znatno usporio. Stoga ne čudi, uzevši u obzir vidljive recesijske znakove u Europi, da je podizanje kamatnih stopa ECB-a dovelo do usporavanja u kreditiranju. Usporavanje inflacije zaustavlja i rast prinosa u Europi.
Banke su u Europi u dobrom stanju, solidno kapitalizirane, prema posljednjoj analizi EBA-e. Povećanje kamatnih stopa povećalo je rentabilnost banaka (ROE jako raste), a to je povećalo razine kapitala. Zasad su loši krediti na najnižim razinama, ali moguće jače slabljenje portfelja je ono što brine regulatore i sve koji upravljaju zdravljem ekonomije.
No, iako je kvartalna Anketa o kreditiranju banaka ustvrdila da su “banke u europodručju dodatno postrožile svoje kreditne standarde za zajmove ili kreditne linije poduzećima u trećem tromjesečju 2023.” te da je “kumulativno neto stezanje od početka 2022. bilo značajno, što je u skladu s tekućim značajnim slabljenjem dinamike kreditiranja”, zaključak je nešto blaži. Kaže da je “neto pooštravanje blago umjereno u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, ali je ostalo iznad svog povijesnog prosjeka”. Očekivalo se i puno strože stezanje kreditnih uvjeta, koje je zasad izostalo.
OPTIMIZAM I PESIMIZAM BANAKA
Zanimljivo je primijetiti da su, uslijed brzog podizanja kamatnih stopa, očekivanja o pooštravanju kreditnih standarda u početku bila niža (faza optimizma). Nakon zadnjeg kvartala 2022., očekivanja su pesimističnija, no stvarnost je ipak bila bolja od očekivanog. Doduše, vrijednosti su svejedno iznad povijesnog prosjeka od 9 %.
Zaključak? “U četvrtom tromjesečju 2023. banke europodručja očekuju daljnji, ali umjereniji tempo neto pooštravanja kreditnih standarda za zajmove poduzećima (neto postotak od 7 %). Kad bi se ostvarilo, daljnje pooštravanje bilo bi ispod svog povijesnog prosjeka (neto postotak od 9 %) prvi put od prvog tromjesečja 2022. Banke također očekuju umjerenost u neto pooštravanju zajmova malim i srednjim poduzećima (neto postotak od 7 %) i sličan tempo stezanja kao u trećem tromjesečju za kredite velikim tvrtkama (neto postotak od 9 %).” Kreditni uvjeti, dakle, neće tako skoro nabolje, ali se neće ni drastično pogoršati.
I na tom nas polju čeka dugi, ali zasad ne toliko jaki kreditni stisak.
